Žestoke bitke u Damasku i Halepu

Pobunjenici odolijevaju snažnim napadima sirijske vojske u Halepu (EPA)

Sirijski vojnici upali su u posljednje uporište pobunjenika u Damasku, tvrde aktivisti, dok su u napadu na najveći grad u zemlji, Halep, koristili helikoptere i tešku artiljeriju.

Najmanje 13 ljudi ubijeno je u subotu širom Sirije, dok se žestoki sukobi vode u Halepu i Damasku, dva najveća grada u zemlji, navode aktivisti.

Pobunjeničke snage su se tokom noći u Halepu povukle iz distrikta Iza, gdje se nalazi zgrada državne televizije, tvrdi Sirijska opservatorija za ljudska prava.

“Pobunjeničke snage su tamo postavile eksploziv, a režimske snage su granatirale tu oblast. Pobunjenici su se onda povukli”, saopćila je Opservatorija.

Sukobi su izbili kada su pobunjenici pokušali da zauzmu zgradu, izjavio je direktor Opservatorije Rami Abdel Rahman.

Napadnuta zgrada televizije

Al Jazeerin novinar Ahmad Zeidan koji izvještava iz Halepa, kaže da Slobodna sirijska vojska osvaja teren, unatoč intenzivnim napadima vladinih snaga.

“Rekao bih da je prethodna noć bila najteža u smislu bombardiranja Halepa”, rekao je on u subotu ujutro, dodajući da je grad bio izložen vatri iz teškog naoružanja i helikoptera.

Pripadnici Slobodne sirijske vojske upali su u zgradu državne televizije u Halepu, saznaje on iz pobunjeničkih izvora.

Državna novinska agencija SANA je potvrdila je da su “plaćeničke terorističke grupe napale civile i zgradu državne televizije u Halepu, dok je vojska branila zgradu”.

Žestoki sukobi danas su se vodili i u distriktima Salaheddin i Saif al-Dawla, dodala je Opservatorija.

“Helikopteri i borbeni avioni viđeni su iznad Halepa”, navodi Opservatorija, prenosi AFP.

U Damasku su sukobi izbili u Tadamonu na jugu grada, a vojska je u subotu ujutro granatirala tu oblast, kaže Opservatorija navodeći da je to najintenzivnije granatiranje u tom dijelu grada od početka sukoba. Sukoba je bilo i u dijelu Damaska koji se zove Jobar.

U Damasku je u subotu ubijeno najmanje šest ljudi, a u drugim dijelovima Sirije sedam, od kojih šest u istočnom Deir Ezzouru i jedan u provinciji Latakija.

Čurkin isključuje Ahtisarija

Imenovanje bivšeg predsjednika Finske i dobitnika Nobelove nagrade za mir Martija Ahtisarija kao nasljednika na mjestu specijalnog izaslanika UN i Arapske lige za Siriju Kofija Annana je isključeno, izjavio je u razgovoru sa ruskim novinarima stalni predstavnik Rusije pri Svjetskoj organizaciji Vitalij Čurkin.

“To je isključeno. Ahtisari je u dubokoj (…) penziji”, rekao je Čurkin po usvajanju rezolucije o Siriji u Generalnoj skupštini UN (GS UN), prenio je Itar-Tass.

Ruska državna agencija navodi da se posljednjih dana u sjedištu Svjetske organizacije u New Yorku Ahtisarijevo ime “često spominje u razgovorima o kandidatima za izaslanika za rješavanje konflikta u Siriji”, a da je nekadašnji specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za Kosovo smatran jednim od glavnih Annanovih konkurenata do imenovanja u februaru.

Nekadašnji generalni sekretar UN je u četvrtak saopćio da nije dobio potrebnu podršku i da neće ostajati na mjestu specijalnog izaslanika u Siriji, po isteku njegovog mandata 31. avgusta.

“Postoji raskol u međunarodnoj zajednici. Sve to je kompliciralo moj rad”, rekao je 74-godišnji diplomata iz Gane.

Aktuelni generalni sekretar Svjetske organizacije Ban Ki-moon izjavio je da sa predsjednikom Arapske lige Nabilom al-Arabyjem razmatra kandidaturu za Annanovog nasljednika, a kada će biti objavljeno njegovo ime nije poznato.


Čurkin u razgovoru sa sirijskim ambasadorom pri UN-u [AFP]

Kritika rezolucije

Čurkin je, kako je prenijela agencija RIA Novosti, rekao da usvojena rezolucija u GS UN ne doprinosi mirnom rješavanju konflikta u Siriji i da Rusija očekuje nastavak napora za rješavanje konflikta između vlade i opozicije u toj zemlji.

Šef ruske misije pri UN je rekao da glasanje odražava “umor međunarodne zajednice od konflikta u Siriji” i da su često neke članice UN “spremne glasati za bilo kakav tekst u kom se navodi da je Siriji potreban mir”.

Čurkin je dodao da “velikog praktičnog značaja” usvojena rezolucija nema, već da je “još jedan potez političko-propagandnog pritiska na Damask”.

Prema njegovim riječima, rezolucija je izuzetno jednostrana i napisana je tako kao da naoružane opozicije uopće nema, a najaktivniji koautori tog dokumenta bile su iste one zemlje koje snabdijevaju oružjem ekstremističke grupe u Siriji.

Izvor: Al Jazeera i agencije