Grčkoj potrebno još 32 milijarde eura pomoći

Grčkoj će u naredne dvije godine biti potrebno još 32 milijarde eura finansijske pomoći kako bi vratila budžet u ravnotežu, navodi se u radnoj verziji izvještaja međunarodne “trojke” kreditora – Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske centralne banke i Evropske komisije.

Kako je iz Brisela izvijestio reporter Al Jazeere Marko Pavlović, Grčka ovu fiskalnu godinu završava sa 170 posto duga u odnosu na bruto društveni proizvod (BDP), dok se očekuje da će sljedeće godine dug iznositi 190 posto BDP-a.

“Ideja je da se do 2020. ta cifra vrati na 120 odsto”, rekao je Pavlović, te pojasnio da će u naredne dvije godine Grčkoj trebati 15, odnosno 17 milijardi eura za popunjavanje finansijskih rupa.

Zajednički budžet

Kako je kazao, u izvještaju se navodi da je “zaista napravljen veliki napredak u nadoknađivanu propuštenog, ali i dalje postoji veliki rizik uspeha programa”.

Ministri finansija iz 17 zemalja eurozone u večernjim satima u ponedjeljak u Briselu raspravljaju o grčkim ekonomskim reformama.

Grčkoj, koja se nada da će dobiti novu tranšu pomoći  u vrijednosti preko 30 milijardi eura, u petak dospijeva otplata jednog dijela obveznica za koju za sada nema novca.

Međutim, novca sve manje ima i u budžetima ostalih država članica.

Brisel preporučuje oštre mjere štednje pojedinim državama, a s druge strane, traži se povećanje sredstava za zajednički budžet Evropske unije.

Bez odluke

Kako je izvijestio Pavlović, u kasnim večernjim satima u nedjelju šef eurogrupe Jean-Claude Juncker kazao je kako je “fundamentalno zadovoljan pozitivnim aspektima” izvještaja međunarodne “trojke” kreditora o Grčkoj.

“Hladan tuš bila je rečenica da ‘danas ništa po ovom pitanju nećemo odlučiti”, rekao je Pavlović.

“Nemam bilo kakve indicije da će se išta rešiti do narednog samita eurogrupe”, kazao je Pavlović.

“Čak i da dobijemo odgovor večeras, parlamenti zemalja eurozone moraju da stave svoj pečat na taj dokument.”

“Grci su ovde danas došli pred eurogrupu nakon što su  rešili pitanje budžeta. Sutra će Antonis Samaras biti ovde sa evropskim zvaničnicima. Mogao bi ih otvoreno pitati  – ‘a šta je sa vašim budžetom?”

Također, Samaras u Brisel dolazi s porukom “bankrotiraćemo u petak ukoliko taj novac ne dobijemo”, rekao je Pavlović.

Kako je izvijestio, u Briselu se evropski zvaničnici spore oko svega – grčkog budžeta, zajedničkog budžeta, a sada i briselske birokrate najavljuju štrajk ukoliko im se ne povećaju plate.

Spriječiti novi talas recesije

Ironično je to što, dok EU traži od svojih  članica da stežu kaiš, smanjuju socijalu, penzije i državne rashode, od njih očekuje da pristanu na povećanje zajedničkog evropskog budžeta.

Ovogodišnji budžet iznosi 129,1 milijardi eura. Rastao je tokom svih ovih zadnjih kriznih godina, a Evropska komisija i Evropski Parlament traže povećanje budžeta za 6,8 posto sljedeće godine.

Međutim, većina vlada za to ne želi ni da čuje. Najviše što nude je povećanje od 2,8 posto.

Cifra oko koje se ne mogu složiti je dodatnih devet milijardi eura, koliko Brisel traži za obrazovanje, infrastrukturu i istraživačke projekte.

Poslije debakla sa budžetom za narednu godinu, onaj za period od  2014-2020. sada se čini još manje izvjesniji.

Mirzha de Manuel iz Centra za evropske političke studije kaže da nije problem nužno samo u tome kako sada pronaći novac za Grčku, već kako staviti pod kontrolu novi talas recesije. Prema njegovom mišljenju, on je neumitan.

“Prioritet im je bez sumnje, pitanje  šta će uraditi sa novim talasom recesije u Evropi. Italija je u recesiji, Španija upravo u nju ulazi, a Francuska ulazi za nekoliko mjeseci. Kako da spriječimo širenje na ostale zemlje članice? Problem u Evropi je u tome što su naše ekonomije toliko međusobno ispovezivane da recesija u jednoj zemlji  u kombinaciji sa budžetskim manjcima u drugoj može proširiti ovu svojevrsnu zarazu na čitav kontinent”, smatra De Manuel.

Kako je kazao Pavlović, za ministre eurogrupe, prvi gorući problem je Grčka.

“Atina sada poručuje – uradili smo sve što ste tražili. Rešen je budžet. Rešen je novi paket mera. Gde je novac?”

Stav Brisela, koji je indirektno za njemački dnevni list Der Spiegel prenio njemački ministar finansija Wolfgang Schauble, je “ne požurujte nas – ovo ste ionako trebali uraditi prije nekoliko mjeseci”.

“U trci s vremenom, onima koji traže novac svaki minut je bitan, a oni koji ga daju, traže više vremena da taj novac pronađu”, rekao je Pavlović.

Izvor: Al Jazeera