TikTok promijenio poslovni model društvenih mreža

Bez obzira na to hoće li TikTok biti zabranjen ili ne, ta aplikacija potaknula je konkurente na promjene poslovnih modela i natjerala ih da usvoje manje unosan model oglašavanja, piše The Economist.

Dok mnogi najavljuju kraj TikToka, a izvršni direktor Shou Zi Chew bori se s američkim kongresom, ta mreža prema posljednjim podacima iz marta ima više od milijardu aktivnih korisnika.

Više od sto miliona korisnika TikToka u SAD-u zabrinuto je da vlada sprema zabranu kineske platforme zbog straha za sigurnost. No, njihova anksioznost je u kontrastu s entuzijazmom u Silicijskoj dolini, gdje bi se domaće američke kompanije rado riješile popularnog konkurenta. Sa svakim negativnim komentarom i gunđanjem s Capitol Hilla, cijene dionice Mete, Pinteresta i Snapchata rastu, prenosi Hina.

Sudbina TikToka visi o koncu, no jasno je da je zauvijek promijenio društvene mreže i otežava poslovanje starijim aplikacijama. U manje od šest godina TikTok je odviknuo svijet od „staromodnih“ društvenih aplikacija i „navukao“ korisnike na algoritamske kratke videozapise. To znači da aplikacija prepoznaje preferencije korisnika i u suštini mu „podilazi“, zauzvrat uživajući u povećanju broja lojalnih korisnika.

Zarađuju manje od ‘starih’ aplikacija

Problem je što taj model zarađuje manje od starog, a to smeta konkurenciji naviknutoj na veći profit i s druge strane pritisnutoj da i sama radi na taj način, kako ne bi gubila korisnike, konstatira britanski list.

TikTok lomi konkurenciju među mladom publikom – Amerikanci u dobi od 18 do 24 godina provode najmanje sat vremena dnevno na TikToku što je dvostruko više nego vrijeme koje provode na Instagramu i Snapchatu, ali i pet puta više nego na Facebooku, koji danas uglavnom služi za komunikaciju s bakama i djedovima.

Uspjeh TikToka potaknuo je njegove konkurente da iznova osmisle svoje poslovne modele, ali i sami sebe. Meta, koja je vlasnik Facebooka i Instagrama, pretvorila je glavne feedove obje aplikacije u algoritamski sortirane „strojeve za otkrivanje“ i lansirala Reels, Facebookov klon TikToka. Sličnu ideju provode i na Pintrestu sa Watchom, Snapchat sa Spotlightom, YouTube sa Shortsom, pa čak i Netflix s Fast Laughsom.

Preobrazbu nadahnutu TikTokom napravio je Spotify, pa sada i njegova početna stranica sadrži video klipove.

Slabije ciljanje kupaca

Aplikacije za kratke videozapise također su prouzročile i slabo ciljanje publike. Za korisnike, privlačnost TikToka skriva se u tome da ne trebaju raditi ništa nego gledati i prebaciti video pokretom prsta prema gore kako bi dobili novi video. Algoritam koristi to kako bi naučio koje vrste videa korisnik preferira, a isto tako i reklame.

No, ta igra pogađanja nije zamjena za dugogodišnje prikupljanje podataka starijih mreža o svojim korisnicima koji su ispunili svoje profile svim bitnim informacijama i preferencijama, od najdraže boje do školovanja i bračnog statusa.

Rezultat je da mnogi oglašivači još uvijek tretiraju kratke videozapise kao mjesto za slabo ciljano tzv. reklamiranje robne marke, a ne hiperpersonaliziranim (i isplativijim) s oglasima direktnog odgovora koje stara škola društvenih mreža favorizira.

Imitatori TikToka su u boljoj poziciji zato što, iako imaju isti format sadržaja, u pozadini vrte velike količine informacija o korisnicima skupljenih kroz desetljeće i više, kada nije bilo strogih pravila o prikupljanju podataka.