August ove godine najtopliji otkad postoje mjerenja

Globalne površinske temperature u augustu bile su 2,25 stepeni iznad prosjeka 20. stoljeća, premašivši prethodni rekord, iz augusta 2016. godine, za više od pola stepena.

Zagrijavanje Zemlje i dalje povećava vjerovatnoću ekstremnih vremenskih događaja širom svijeta (EPA)

Zbog ekstremnih vremenskih prilika i razornih šumskih požara, američki i međunarodni naučnici objavili su upozorenja o rekordnim temperaturama i pogoršanju efekata klimatskih promjena posljednjih sedmica.

August ove godine bio je najtopliji august zabilježen na planetu otkad postoje mjerenja, a sjeverna hemisfera doživjela je najtoplije meteorološko ljeto, objavila je američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA).

„Globalni morski toplinski valovi i rastući El Niño dovode do dodatnog zagrijavanja ove godine, ali sve dok emisije stakleničkih plinova nastavljaju poticati ravnomjeran marš pozadinskog zagrijavanja, očekujemo da će u nadolazećim godinama biti oboreni daljnji rekordi“, izjavila je Sarah Kapnick, glavna naučnica uprave.

Upozorenje je uslijedilo nakon studije objavljene u časopisu Science Advances, koja je otkrila da je planeta prekoračila šest od devet granica za procese koji se smatraju ključnim za održavanje stabilnosti i otpornosti Zemlje u cjelini.

Granice uključuju cjelovitost biosfere, promjene slatke vode i klimatske promjene. Dvije su granice – onečišćenje zraka i zakiseljavanje okeana – blizu probijanja, dok se samo jedna, atmosferski ozon, malo oporavila.

„Zemlja je sada daleko izvan sigurnog operativnog prostora za čovječanstvo“, navodi se u studiji.

‘Veliki skok s jednog rekorda na drugi’

Prema istraživačima NOAA-e, globalne površinske temperature u augustu bile su 2,25 stepeni iznad prosjeka 20. stoljeća od 15,6 stepeni, premašivši prethodni rekord, iz augusta 2016. godine, za više od pola stepena.

„To je stvarno veliki skok s jednog rekorda na drugi“, rekla je Ellen Bartow-Gillies, fizičarka iz Nacionalnog centra za informacije o okolišu NOAA-e. Napomenula je da grafikoni temperaturnih rekorda koji datiraju iz 1850-ih pokazuju stalan uspon – ubrzavajući tokom industrijske ere – ali da je august 2023. bio „u suštini zaseban“.

Osim što je bio najtopliji august u 174 godine bilježenja NOAA-e, u tom je mjesecu zabilježena treća najviša temperaturna anomalija od svih zabilježenih mjeseci, što znači treća najviša od prosjeka.

Vrući mjesec nastavio je trend koji je počeo sedmicama ranije, pri čemu su jun i juli postavili mjesečne temperaturne rekorde. Zajedno, od juna do augusta, što je period definiran kao meteorološko ljeto na sjevernoj hemisferi i meteorološka zima na južnoj hemisferi – bio je najtoplije zabilježen. U tom je periodu sjeverna hemisfera bila 2,59 stupeni iznad prosjeka.

Štoviše, posljednjih 10 perioda od jula do augusta je 10 najtoplijih takvih perioda ikad zabilježenih. Globalna površinska temperatura od početka godine – od januara do augusta – rangirana je kao druga najtoplija zabilježena.

Niz brutalnih prirodnih katastrofa

Izvještaj je samo potvrdio ono što su milioni ljudi doživjeli posljednjih mjeseci, uključujući rekordne toplinske valove koji su dotakli gotovo svaki kutak planeta. Azija, Afrika, Sjeverna i Južna Amerika imale su najtopliji august u historiji, baš kao i Arktik. Evropa i Okeanija – regija koja uključuje Australiju – imale su drugi najtopliji august u historiji, navodi se u izvještaju.

Nije proključalo samo kopno: august je postavio rekord za najveću mjesečnu anomaliju površinske temperature mora – 1,85 stepeni iznad prosjeka. Zagrijavanje okeana pridonijelo je smanjenju morskog leda, a Antarktik je doživio četvrti mjesec zaredom s najnižim nivoom morskog leda dosad. Globalno, opseg morskog leda u augustu bio je oko 550.000 kvadratnih milja manji od prethodnog najnižeg rekorda, postavljenog u augustu 2019.

Izvještaj je uslijedio usred niza brutalnih prirodnih katastrofa koje su zahvatile cijeli svijet, podsjeća Hina.

Sredozemna oluja 10. septembra izazvala je katastrofalne poplave u Libiji, ubivši više od 11.000 ljudi. U Kanadi su šumski požari ovog ljeta spalili više od 42 miliona hektara borealnih šuma, a nekoliko njih još gori. Na Mauiju, Hawaii, prošlog mjeseca je šumski požar koji se brzo kretao usmrtio najmanje 115 ljudi, dok se stotine još vode kao nestali.

Samo u SAD-u, istraživači NOAA-e potvrdili su 23 vremenska i klimatska događaja od kojih je svaki koštao milijardu dolara ili više ove godine – najveći zabilježeni broj katastrofa vrijednih milijarde dolara.

Iako globalno zatopljenje nije jedini uzrok nijedne od ovih katastrofa, zagrijavanje Zemlje i dalje povećava vjerovatnoću ekstremnih vremenskih događaja i šumskih požara širom svijeta.

Izvor: Agencije

Reklama