Evropsko-ruska letjelica se spustila na Mars

Zajednička evropsko-ruska misija je spustila letjelicu na površinu Marsa i s njom uspostavila kontakt. Misija će testirati nove tehnologije, koje će, kako se stručnjaci nadaju, biti osnova za iduće misije na Crvenu planetu.

Prva svemirska letjelica sa Zemlje proletjela je pored Marsa prije skoro 50 godina. Od tada smo naučili mnogo o atmosferi i geologiji te planete, uključujući otkriće vode, koja bi mogla podržavati život mikroba. Od tada je pokrenuto više od 50 misija na Mars, ali dvije trećine njih je bilo neuspješno. Samo sedam je uspješno spustilo letjelice kroz rijetku atmosferu Crvene planete.

Nakon sedam mjeseci u svemiru, orbiter za analizu plina i modul za slijetanje putovali su 206 miliona kilometara. Letjelica teška 500 kilograma ušla je u Marsovu atmosferu brzinom od 21.000  kilometara na sat, a stručnjaci su testirali nekoliko tehnika kočenja.

Nakon samo četiri minute, toplotni štit je usporio modul za slijetanje na 17.000 kilometara na sat. Zatim se otvoritopadobran, a minutu kasnije modul, koji se kreće 250 kilometara na sat, aktivirao je potisnike. Pad je potpuno zaustavljen prije nego što se modul spusti na površinu Marsa. Naučnici se nadaju da će se ova tehnika pri slijetanju biti korištena pri budućim misijama.

Analiza površine Crvene planete

Nakon što prikupi uzorke iz atmosfere na putu dolje, modul će testirati sastav površine planete, dok mu se ne istroše baterije. Za to vrijeme orbiter za analizu plina će upaliti motore i primijeniti još jednu metodu kočenja pri ulasku u orbitu Marsa. Stručnjak misije Exomars Johannes Bauer pojašnjava koja će metoda biti korištena u slijetanju na Mars.

“Evropska svemirska agencija će prvi put u atmosferi Marsa upotrijebiti metodu zračnog kočenja svemirske letjelice. Orbitu će smanjiti letom kroz atmosferu dok njena gustoća usporava letjelicu i smanjuje potrošnju goriva za motore”, dodaje.

Dok kruži planetom, orbiter će analizirati brojne plinove, uključujući i metan, otkriven na planeti 2003. godine. A naučnici sada žele otkriti je li taj plin nastao iz stijena planete, ili iz bioloških izvora, koji, ako se to dokaže, ukazuje na postojanje života na Marsu u određenom periodu.

Izvor: Al Jazeera