Pedeset godina od prve šetnje svemirom

Aleksej Leonov prvi je čovjek koji je hodao svemirom i 50 godina poslije jednako se dobro sjeća trenutka kada je lebdio u crnom bezdanu dok je bio okružen zvijezdama, a Sunce mu “blještalo u oči”.

Danas osamdesetogodišnjak, živahni penzionisani sovjetski astronaut, Leonov nasmiješen pokazuje novinarima snimke prvog izlaska u svemir zbog kojeg je zaslužio naziv “prvog čovjeka koji je hodao u svemiru”, iako to zapravo ne odgovara istini, budući da je svemirom samo lebdio.

Leonov ima svoju, romantičniju inačicu – kaže da je njegov zadatak, prema zamisli Sergeja Koroljova, legendarnog tvorca sovjetskog svemirskog programa, bio “plivati svemirom kao plivač morem”.

Ideja se rodila 1962. godine nakon prvog svemirskog leta Jurija Gagarina, kada su se tadašnji Sovjetski savez i Sjedinjene Američke Države utrkivali u osvajanju svemira.

Sovjeti su s Gagarinom bili u prednosti i htjeli su je sačuvati.

Bez sistema za katapultiranje

“Koroljov me izabrao jer sam već upravljao letjelicama, imao sam dobre ocjene i slikao sam, što je rijetkost među atronautima”, rekao je za AFP Leonov koji tada nije imao ni 30 godina.

Nakon osamnaestomjesečnih priprema bio je spreman, ali ne i svemirski brod “Voshod 2”, kojim je pilotirao njegov prijatelj Pavel Beljajev.

“Raketa nije imala sistem za katapultiranje”, rekao je, dodajući da je vijest primio bez straha.

“Trebalo je devet mjeseci čekati na njenu rekonstrukciju ili letjeti tim modelom. Odlučili smo se za ovo drugo”, rekao je Leonov.

Prijetila je mogućnost da NASA pretekne Sovjete u svemirskoj utrci.

“Nije bila riječ o odvažnosti. Jednostavno smo osjećali da to moramo učiniti”, kazao je astronaut.

Deset sedmica prije američkih kolega, 18. marta 1965. godine, posada, koju su činili Beljajev i Leonov (program “Almaz 1” i “Almaz 2”), ušao je u orbitu 498 kilometara iznad Zemlje, što je 180 kilometara više nego što je bilo planirano.

Sat i po nakon ulaska u orbitu, Leonov je ušao u komoru “Voshoda” i Beljajev je za njim zatvorio vrata.

‘Čovjek je izašao u svemir’

Nakon snižavanja pritiska, Leonov otvara vanjska vrata i otkriva svemir, “crni bezdan, mnoštvo zvijezda i Sunce, koje nepodnošljivo blješti”.

“Polako sam se izvukao i napokon odovojio od broda”, pripovijeda astronaut.

U svojoj kacigi čuje zapovjednika kako se javlja na Zemlju: “Ovdje ‘Almaz 1’: čovjek je izašao u svemir.”

“Snimao sam Zemlju, savršeno okruglu, Kavkaz, Krim i Volgu. Bilo je prelijepo, kao na slikama Rockwella Kenta”, američkog slikara poznatog po čistim linijama i pastelnim bojama.

Povratak je bio težak – njegovo se odijelo napuhalo te više nije mogao rukovati kamerom.

Ne čekajući odobrenje kontrolnog centra, odlučio je smanjiti pritisak u svom skafanderu i uspio ući u komoru glavom naprijed, protivno onome kako je bilo predviđeno.

Oblijevao ga je znoj; iako je u svemiru proveo samo 12 minuta, izgubio je šest kilograma.

Posada u kabini potom je otkrila da sistem za automatsko slijetanje ne radi.

Među astronautima nema granica

Vraćali su se na Zemlju upravljajući brodom ručno i prizemljili ga blizu 400 kilometara od planiranog mjesta u Uralu.

“Tri dana smo čekali u šumi dok nisu došli po nas, dok je sovjetski radio javljao da se odmaramo nakon leta”, prisjeća se Leonov.

Šest godina poslije, redatelj Stanley Kubrick se u svom legendarnom filmu 2001. Odiseja u svemiru koristio audiosnimkom otkucaja njegovog srca.

Leonov je 1975. godine zapovijedao posadom broda “Sojuz 19” i učestvovao u počecima američko-sovjetske saradnje na polju svemirskih istraživanja i prije završetka hladnoga rata.

Sadašnja kriza između Moskve i Washingtona zbog sukoba u Ukrajini potiče u njemu razmišljanja o miru.

“Među astronautima nikada nije bilo granica. Kada jednom političari budu tako gledali na stvari, naša planeta će biti drugačija”, skromno je rekao danas posljednji živući astronaut iz programa “Voshod”.

Izvor: Agencije