Politika bi mogla usmjeravati svemirske istraživače

Piše: Wilson Dizard

Ljudi i njihovi roboti nastavili su istraživati svemir i druge planete 2014. godine, ali dok su to činili, politika i ekonomske prilike na Zemlji imale su sve veću, nekada negativnu ulogu u tome kako će se svemir istraživati 2015. godine i kasnije.

Počelo je odbrojavanje do trena kada će SAD-u isteći ugovor s Rusijom (kraj 2017. godine) za mjesto na šatlu Soyuz, koji američke astronaute vozi do Međunarodne svemirske stanice (ISS), 100 milijardi dolara vrijednog laboratorija koji leti nekih 420 kilometara iznad Zemlje.

Moskva naplaćuje po 70 miliona dolara za svaku od šest povratnih karata dok ugovor ne istekne. ISS je rezultat zajedničkog napora 15 zemalja, a glavni učesnici su SAD, Rusija, Japan i Evropska svemirska agencija.

Taj ugovor je praktično jedina tačka svemirskog istraživanja u kojoj Rusija i SAD još sarađuju. SAD se nada da će njihov šatl biti spreman prije nego što ugovor istekne, kažu u NASA-i.

NASA-ina potreba za novim šatlom je postala još veća u proljeće, kada je SAD ukinuo veći dio vanzemaljske saradnje s Rusijom, kao kaznu Moskvi zbog umiješanosti u krizu u Ukrajini.

Uspjeh Indije

Zabranjen je svaki kontakt između zvaničnika NASA-e i njihovih ruskih kolega koji nije direktno vezan za ISS.

Ali uprkos sankcijama, Washington je Moskvi u aprilu poslao ček od 457 miliona dolara, za šest mjesta na šatlu Soyuz.

Sve države umiješane u projekt ISS-a žele svoje građane držati u toj svemirskoj laboratoriji. Njihova otkrića i istraživanja su se isplatila u industrijskom dizajnu, medicini i satelitskim komunikacijama.

Jedan od značajnijih uspjeha i otkrića u 2014. godini ostvarila je Indija – novajlija u svemirskom istraživanju – koja je poslala satelit u orbitu Marsa za 74 miliona dolara, što je potez koji drugi i bolje finansirani svemirski programi, poput ruskog, nisu uspjeli izvesti.

Još jedan značajan poduhvat napravila je Evropska svemirska agencija (ESA), koja je lansirala satelit Rosetta 2004. godine. Taj satelit je na zaleđenu kometu spustio dron Philae, 12. novembra.

U trenutku spuštanja, kometa se kretala kroz Sunčev sistem, a nalazila se na 526 miliona kilometara udaljenosti od Zemlje.

Naučnici su se nadali da će bolje razumjeti porijeklo Sunčevog sistema ako istraže površinu komete na kojoj je Philae. Iako je dron ubrzo nakon slijetanja ostao u sjeni i bez struje, ESA ovu misiju smatra uspješnom, jer se Rosetta može brinuti o većini istraživanja.

U međuvremenu, sve veći privatni sektor svemirske industrije svjedočio je nekim tragedijama i pokvarenim raketama u 2014. godini.

Privatni sektor

NASA je svoje šatlove 2012. godine poslala u penziju i nada se da će ova industrija zamijeniti Rusiju i da će moći slati njihove naučnike u orbitu.
Ta agencija je već potpisala više milijardi dolara vrijedne ugovore da do toga zaista i dođe.

SAD daje više novca za istraživanje svemira od bilo koje druge zemlje. Kongres je 14. decembra NASA-i odobrio 500 miliona dolara više nego prošle godine, što je značajna razlika kada je ukupan budžet 18 milijardi.

Rusija je drugi najveći potrošač, s budžetom od gotovo 5,6 milijardi dolara.

Relativno nova firma SpaceX, osnovana 2002. godine, i stoljeće star proizvođač Boeing dobili su ugovore ove godine za razvoj rakete koji će ljude odvesti na ISS.
Boeing je dobio 4,2 milijarde dolara, a SpaceX 2,6 milijardi.

Orbital Science je 28. oktobra izveo peto lansiranje rakete Antares za NASA-u. Ta raketa je eksplodirala 15 sekundi nakon lansiranja. Niko nije povrijeđen, ali je uništeno 2.267 kilograma zaliha za ISS.

NASA je potpisala 1,5 milijardi dolara vrijedan ugovor s Orbital Sciences Corp. 2011. godine, a neki smatraju da je stari ruski motor glavni krivac što je raketa američkog dizajna eksplodirala.

Smrtonosni udes obilježio je godinu Virgin Galactica, kada je u suborbitalnom letu poginuo jedan testni pilot. Drugi je povrijeđen. Kompanija je obećala nastaviti još jačim tempom u 2015. godini.

Rudarenje po asteroidima

NASA je također uspješno testirala svoju svemirsku letjelicu Orion u decembru. Agencija planira poslati kapsulu Orion s astronautima na asteroid do 2025. godine te na Mars sredinom 2030-tih.

Letjelica, slična kapsuli Apollo iz 60-tih godina prošlog stoljeća, ali s tehnologijom 21. stoljeća, uzletjela je, dva puta obišla orbitu i s velikom preciznošću pala u Tihi okean, slično prethodniku iz doba Hladnog rata.

Astronomi su također napravili velika otkrića, povećavši broj potvrđenih planeta van Sunčevog sistema s 1.000 na gotovo 1.700. Naučnici su u potrazi za blagom – planeti koja sliči Zemlji i koja se nalazi u naseljivoj zoni, određenoj udaljenosti od svoje zvijezde, gdje nije ni preblizu niti predaleko već na savršenoj udaljenosti da bi mogla imati tekuću vodu.

Našli su veliki broj planeta, potencijalnih kandidata. Raketa Maven, Američke misije na Mars, u septembru je ušla u orbitu te planete i nastavit će posmatrati s visine, dok rover Curiosity putuje po površini. NASA je 16. decembra objavila da je Curiosity našao metan na Marsu, što je znak mogućeg života. Naučnici pokušavaju odgonetnuti šta ti podaci mogu značiti.

Moguće je i da gigantski dijamanti plutaju u atmosferi obližnjih plinskih giganta Jupitera i Saturna. Kompanije stvaraju planove i za rudarenje po asteroidima u potrazi za rijetkim mineralima.

A Rusi su izvršili eksperiment u kojem su poslali guštere u svemir da bi proučavali efekte bestežinskog stanja na njihovo parenje. Eksperiment je okončan 1. septembra, a svi gušteri su uginuli.

Ostalo je nejasno hoće li Rusija i SAD riješiti nesuglasice i proširiti saradnju – sve veći interes Indije za istraživanje svemira mogao bi utjecati na tu odluku. Indija planira lansirati još pet satelita ka Marsu.

Ali zanimanje privatnog sektora za istraživanjem svemira ne pokazuje znake umora. Timovi se takmiče za osvajanje Googleove nagrade od 30 miliona dolara u programu Lunar X.

Program izaziva entuzijaste i startup kompanije da lansiraju i spuste rover na Mjesec i sve to uživo prenose. Izazov istječe 31. decembra 2016. godine.

Izvor: Al Jazeera