Mostarski Velež slavi 90. rođendan

Nogometni klub Velež u utorak će, sa zakašnjenjem od skoro mjesec dana, u svom Mostaru proslaviti 90. rođendan.

Program “Rođenima za rođendan” počinje u 21 sat na platou ispred “Vile Neretva”, a navijači iz cijelog svijeta su sakupili sredstva i klubu kupili autobus, prenosi Dnevni avaz.

Ovom prilikom će biti predstavljeni tim i stručni štab za predstojeću sezonu.

Dana 26. juna 1922. godine, na poljani u Sjevernom logoru u Mostaru, na igralištu tadašnjeg RŠK Omladinac, okupili su se incijatori osnivanja budućeg Radničkog športskog društva iz Mostara.

Najveća dilema je bilo samo ime kluba, a predlagani su nazivi: Radnički, Napredak, Sloga, Jedinstvo, Borac, Hercegovac, Iskra, Zvijezda… da bi se na kraju odlučili za ime veoma blisko Mostarcima i Hercegovini – Velež.

Prve utakmice klub je igrao u dresovima crne i bijele boje, jer je platno tih boja bilo najjeftinije.

Kada je Velež ojačao, 1925. godine je odlučeno da se kupe novi, crveni dresovi.

Nakon 18 godina rada, tadašnja vlast zabranila je rad Ursovskih sindikata, zatvoren je Radnički dom u Mostaru, te zabranjen rad Veleža i RKUD Abrašević.

Uslijedio je Drugi svjetski rat, nakon kojeg je obnovljen rad kluba.

Porazi od Zvezde

U avgustu 1952. godine Velež je po prvi put u historiji postao prvoligaš.

Mjesec dana kasnije, na starom Veležovom igralištu, odigran je prvi prvoligaški meč, a protivnik je bila beogradska Crvena zvezda, koja je slavila sa 1:0.

Prvi značajniji uspjeh “Rođeni” su ostvarili 1958. godine plasmanom u finale Kupa Maršala Tita, gdje su ponovo poraženi od Beograđana sa 0:4.

Osam godina kasnije Mostarci su sezonu završili na diobi drugog mjesta sa zagrebačkim Dinamom, da bi 1973, 1974. i 1987. godine Velež bio viceprvak Jugoslavije, s tim što je dva puta u posljednjem kolu ostajao bez titule prvaka.

Prvi trofej u Mostar je došao 24. maja 1981. godine, kada je Velež na beogradskoj “Marakani” savladao sarajevski Željezničar u okviru finala Kupa Maršala Tita.

Bilo je 3:2, uz dva pogotka Vahida Halilhodžića i jedan Dragana Okuke.

Pet godina kasnije nova generacija, predvođena Semirom Tuceom i Seadom Kajtazom, ponovila je ovaj uspjeh.

Ovaj put u finalu je poražen Dinamo sa 3:1, uz dva pogotka Nenada Bijedića i jedan Predraga Jurića.

Velež je Jugoslaviju u evropskim takmičenjima predstavljao u šest navrata: četiri puta u tadašnjem Kupu UEFA, te dva puta u Kupu pobjednika kupova.

Tri godine druge lige

Rat u Bosni i Hercegovini, koji je počeo 1992. godine, Veležu odnosi sve, prije svega stadion pod Bijelim brijegom, koji kasnije Grad Mostar dodjeljuje HŠK Zrinjski na korištenje od 99 godina.

Rad kluba obnovljen je 1994. godine i to na mjestu odakle je sve krenulo – u Sjevernom logoru.

Ipak, kasnije su Rođeni domaće mečeve igrali u Jablanici, a potom je napravljen stadion u Vrapčićima, na kojem Velež i danas igra domaće utakmice.

Najteži udarac “Rođeni” su pretrpjeli 2003. godine, kada su ispali iz društva najboljih, nakon čega su tri sezone proveli u nižem rangu.

Dres Veleža tokom 90 godina postojanja nosile su igračke veličine poput Muhameda Mujića, Envera Marića, Dušana Bajevića, Franje Vladića, Blaža Sliškovića, Vahida Halilhodžića, Semira Tucea, Seada Kajtaza, Mehe Kodre, Sergeja Barbareza…

Najbolji strijelac kluba je Bajević sa 170 golova, dok je rekorder po broju nastupa Marić, koji je Veležov gol čuvao čak 441 put.

Izvor: Agencije