Zanat obućara se vraća u tuzlanske škole

Desetljeće nakon što je iz srednje škole u Tuzli izašla posljednja generacija obućara i samo godinu od proglašenja stečaja u Fabrici obuće Aida, taj se zanat vraća u školske programe.

To su zahtijevale privatne kompanije kojima nedostaje radna snaga.

U Kantonu kažu da su otvoreni za takve zahtjeve privrednika ukoliko oni mladima, u kantonu s najviše nezaposlenih, donose radna mjesta.

Tuzlanski obućari, međutim, ne misle da taj zanat može doživjeti veliki povratak.

Nihad u svojoj radnji popravlja stare i pravi nove cipele. Društvo mu prave kanarinci i mušterije kad naiđu. I tako skoro četvrt vijeka, otkako je završio obućarsku školu.

“Pos'o koji samo se može voljeti i lijepo živjeti. Ne može se od njega obogatiti”, kaže Nihad.

Pogoršano stanje

Zanat je, kaže, osim u školi, naučio u Aidi, gdje je odlazio na praksu. Kako se stanje u tom preduzeću počelo pogoršavati, tako je, dodaje, i u obućarskom zanatu.

Kaže da je stanje u obućarstvu u Tuzli katastrofalno i da nema djece koja bi to htjela raditi.

Zbog toga mu vijest da preduzeću za proizvodnju obuće nedostaje radna snaga i da su zbog toga zatražili povratak ovog smjera u škole, ne daje nadu.

“Obućarski smer u tuzlanskim srednjim školama postoji od 1908. godine. Do rata su svake godine upisivana po dva odeljenja ovih zanatlija, međutim u proteklih desetak godina nijedna nova generacija obućara nije izašla iz školskih klupa”, izvještava Nataša Kovačev, reporterka Al Jazeere.

Uzrok tome je dobrim dijelom stanje u tuzlanskoj fabrici Aida, čiji su radnici godinama svoja prava i zarađene plate tražili na ulici.

Među njima i Senada Ćorić. Radni vijek provela je u Aidi, a sada je sa još 280 bivših kolega na birou. Bar 15 mjeseci imat će redovna primanja.

“Znate kakva mi je situacija? Stvarno sam se psihički odmorila”, kaže ona.

Čula je za vraćanje obućarskog zanata u škole i, uprkos vlastitom iskustvu, misli da je to dobra ideja.

“Znate kako, obućarski smjer nije loš. Mislim, dobre su plate, sve je dobro kad su dobri rukovodioci”, tvrdi Senada.

Interes za medicinu

Ove godine osnovnu školu u Tuzli završava četiri i po hiljade učenika. Većina ih se interesira za Medicinsku školu. Za zanate sve manje, kažu u Ministarstvu obrazovanja.

Na zahtjev privrednika sada namjeravaju oformiti dva odjeljenja obućara, u Tuzli i Lukavcu.

“Mi želimo da naši učenici završe škole posle kojih će dobiti posao”, kaže Mersija Jahić iz Ministarstva obrazovanja Tuzlanskog kantona.

Imali su takvih zahtjeva i ranije, za školovanje web dizajnera ili kovača, što se, kažu, pokazalo kao dobro rješenje. Bilo je, međutim, i drugačijih primjera.

“Nama se dešava da mi obrazujemo djecu za određena zanimanja po zahtjevima sindikata i određenih grupacija, međutim po završetku obrazovanja ni ta djeca ne dobiju posao”, dodaje Jahić.

Sa više od 95 hiljada nezaposlenih, Tuzlanski kanton najnezaposleniji je dio Federacije.

Zanati poput obućarstva to donekle mogu promijeniti, kažu oni koji se njima bave, ali samo ukoliko se promijeni odnos građana i vlasti prema njima.

Izvor: Al Jazeera