Njemačka profitirala od globalizacije

Njemačka industrija profitirala je od globalizacije djelomice zahvaljujući svojoj vrlo snažnoj integraciji u međunarodnoj mreži (Getty Images)
Njemačka industrija profitirala je od globalizacije djelomice zahvaljujući svojoj vrlo snažnoj integraciji u međunarodnoj mreži (Getty Images)

Njemačko gospodarstvo jedno je od dobitnika globalizacije, dok druga vodeća gospodarstva Europske unije – Francuska i Velika Britanija – teško hvataju korak, pokazala je studija njemačkog ekonomskog instituta, čije su glavne naglaske prenijeli europski mediji.

Njemačka industrija profitirala je od globalizacije djelomice zahvaljujući svojoj vrlo snažnoj integraciji u međunarodnoj mreži, pokazala je najnovija studija, koju je proveo Institut za ekonomska istraživanja u Kelnu za Udruženje njemačke industrije.

Prema rezultatima toga istraživanja, u Njemačkoj je dodana vrijednost u industriji uvećana za 37 posto u razdoblju od 1995. do 2012. godine.

Francuska je, s druge strane, postigla rast od oko tri posto, a Velika Britanija od svega devet posto.

U Japanu je ta stopa rasta čak i negativna, minus sedam posto, prenosi Hina.

Uspjeh zbog otvorenosti gospodarstva

“Uspjeh njemačke industrije u velikom se dijelu zahvaljuje otvorenosti našeg gospodarstva. Kao snažna izvozna zemlja, profitiramo od duboko ukorijenjene integracije njemačke industrije u međunarodne lance dodane vrijednosti”, napisao je predsjednik njemačkog udruženja industrije Ulrich Grillo u predgovoru te studije.

Njemačka je u samom središtu europske mreže industrijske proizvodnje, napisali su autori studije.

Posebna uloga njemačke prerađivačke industrije vidi se u stopi uvoza kod intermedijarnih inputa, koja je uvećana s 27,7 posto na 34,6 posto u razdoblju između 2000. i 2011. godine.

Samo na njemačko tržište otpada udio od 21 posto u ukupnim domaćim uvoznim intermedijarnim inputima u Europi.

Intermedijarni inputi obuhvaćaju robe i usluge koje su nužne za proces prozvodnje, poput sirovina, energije…

Istodobno, to je istraživanje pokazalo da je njemačka industrija i dalje na gubitku po pitanju sudjelovanja u globalnom lancu vrijednosti, s obzirom da joj je udio smanjen s 9,2 posto u 1995 na 6,3 posto u 2012. godini.

U međuvremenu je, pak, najveći skok zabilježila Kina, dosegnuvši udio od 24,4 posto, čime je čak nadmašila i Sjedinjene Američke Države, čiji je udio iznosio nešto ispod 20 posto.

Studija je pokazala da je 26 takozvanih etabliranih industrijskih zemalja, koje obuhvaćaju zemlje Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj, izuzev zemalja srednje i istočne Europe i bez Turske, izgubilo značajan dio svojih udjela u lancu vrijednosti među 50 država u kojima je koncentrirana glavnina globalne gospodarske moći.

Njihov je udio smanjen s 83,8 posto u 1995. na 58,7 posto u 2012. godini.

Obećanja popratiti konkretnim potezima

U globalnoj trgovini, udio etabliranih industrijskih država u globalnom izvozu od 2000. do 2012. godine smanjen je sa 70,4 na 55,1 posto.

Nasuprot njima, u međuvremenu je skupina industrijaliziranih zemalja u nastajanju, kojoj pripadaju Kina i zemlje središnje i istočne Europe, povećala svoj udio u globalnom izvozu sa 14,3 posto, na 25,1 posto.

No, kako primjećuju autori studije, riječ je o skupini gospodarstava koja su i dalje u velikoj mjeri orijentirana na domaće tržište.

Stopa izvoza tih zemalja u 2011. godini iznosila je 18,8 posto, dok je kod etabliranih industrijskih zemalja iznosila 35,9 posto.

Što se tiče preporuka vezanih uz poduzimanje konkretnih poteza, studija je ponudila različite pristupe.

Među preporukama autora izdvaja se ona o dodatnom otvaranju tržišta kako bi se spriječila izolacija Europe.

Autori su također Europskoj komisiji poručili da bi obećano jačanje industrije trebala popratiti konkretnim potezima.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO