Bez garancija za isporuku plina u BiH
Zemlje regije u potpunosti zavise od ruskog gasa, koji se transportuje preko Ukrajine. Bosna i Hercegovina je, u odnosu na Srbiju i Hrvatsku, u daleko nezavidnijoj poziciji ukoliko se najave ruskog Gazproma o prekidu snabdijevanja obistine.
„Jedan okret na termostatu, deset minuta čekanja i kuća je ugrijana. Topla voda se ugrije gotovo momentalno. Plin je energent koji je ne samo čišći, nego i praktičniji od alternativa. Međutim, ukoliko živite u Bosni i Hercegovini, najveći problem predstavlja ovisnost“, kaže novinar Al Jazeere Emir Nuhanović.
Zbog spora Rusije i Ukrajine u vezi s plaćanjem plina u zimi 2008. na 2009. godinu, Rusija je zatvorila ventile Ukrajincima, a oni ostatku Evrope. Međutim, većina država nije osjetila značajnije promjene, za razliku od Bosne i Hercegovine i Srbije.
Srbija je naučila svoju lekciju. U novembru 2011. otvoreno je skladište plina Batanski dvor, kapaciteta 450 miliona metara kubnih, što je dovoljno da se zadovolji 23 posto godišnje potrošnje u državi.
Hrvatska ima još veće skladište plina, koje se nalazi u mjestu Okoli blizu Zagreba. Njegov kapacitet je 550 miliona m3, što zadovoljava 17 posto godišnje potrošnje.
Skladišni kapaciteti Bosne i Hercegovine još su na nuli. Pored toga, ova zemlja nema druge alternative osim da plin i dalje uvozi preko Ukrajine.
‘Potreban alternativni plan’
Za uvoz plina zadužena je kompanija BH Gas, čiji direktor Mirza Sendijarević za sada nema konkretnu informaciju od ruskog dobavljača o tome da li će doći do prekida u isporukama plina. Do ovog trenutka nije bilo nikakvih prekida i smetnji u isporukama. Informacije i situacija pomno se prate, ali kompanija tvrdi da je spremna za sve situacije.
“Mi redovno izmirujemo svoje obaveze prema Gazpromu. Nemamo niti jedan pfening duga, a dodatnu sigurnost nam daje okvirni sporazum o saradnji koji smo potpisali sa njemačkom kompanijom EON, koja nam omogućava da u kriznim situacijama gas nabavljamo od ove kompanije”, kaže Sendijarević.
Stručnjak za sektor energetike pri UNDP-u Sanjin Avdić smatra da je potrebna dugoročna strategija za jačanje energetske efikasnosti kako bi se smanjila potrošnja, a samim tim i potreba za uvozom.
“Međutim, to nije dovoljno. Potrebno je naći alternativne izvore grijanja. U BiH je najbolje riješiti pitanje lanca isporuke biomase od industrije do kreiranja energenta, te sistema toplifikacije sistema javnog grijanja na biomasu“, navodi Avdić.
Rijetko ko od građana nije spreman na eventualni prekid isporuka plina. Današnja kriza može poslužiti kao podsjetnik državi da se, ako se napredak u energetskoj stabilnosti nije napravio u proteklih pet, nešto uradi u narednih pet godina. Za sada, ubjeđenje je da prekida u isporukama plina neće biti, samo što to niko ne može tvrditi sa stopostotnom sigurnošću.
Izvor: Al Jazeera