Deflacija prijeti monetarnom bloku eurozone

Evropska centralna banka je, uprkos pogoršanju ekonomskih pokazatelja u monetarnom bloku, odluku o novim podsticajnim mjerama odlučila ostaviti za narednu godinu.

Draghi najavio dodatne mjere

“Ukoliko bude potrebno smanjivati rizike zbog dugog perioda niske inflacije, Upravni odbor ECB-a jednoglasno stoji iza odluke da će iskoristiti sve nekonvencionalne mjere koje su mu na raspolaganju. O prilagođavanju naših mjera, njihovoj količini, tempu i kompoziciji odlučivat ćemo početkom iduće godine. Rukovodstvo ECB-a ubrzalo je tehničke pripreme da, ukoliko to bude potrebno, dodatne mjere mogu biti realizirane na vrijeme”, rekao je predsjednik ECB-a Mario Draghi.

Ključna kamatna stopa ostala je nepromijenjena. Međutim, prognoza ekonomskog rasta za ovu i naredne dvije godine je srezana. Eurozona će 2014. godinu završiti rastom od 0,8 posto, a narednu godinu sa jedan posto. Također, obistinjuju se strahovi o inflaciji. ECB smatra da će ove godine inflacija ostati na nivou od 0,5 posto i da će cijene 2015. godine početi neznatno rasti.

Zato deflacija, koje se svi plaše, polako počinje uzimati danak. Građani u nekim dijelovima eurozone polako zatvaraju svoje novčanike, ustežući se od kupovine, čekaju trenutak kada će cijene dotaći dno. Situacija koja na ekonomskom planu ne odgovara nikome.

‘Kupi jedan, odnesi dva’

Šokiranje specijalnim ponudama marketinški je trik većine trgovaca. No, čemu danas nasjedati na ponudu “Kupi jedan, odnesi dva” kada će ti proizvodi iduće sedmice vjerovatno biti jeftiniji. To je glavna karakteristika deflacije, čiji su znaci sve uočljiviji u Italiji. Ljetos su potrošačke cijene u toj zemlji pale prvi put u posljednjih 50 godina. Od tada nisu rasle. Trgovci za ovakvu situaciju krive političare.

“Ovo je samo još jedna Vlada koja pokušava napuniti državnu kasu kako bi ostala u Evropi i sebe prikazala u dobrom svjetlu. Ubijaju nas, kao i svi prije njih”, kaže Daniele, vlasnik štanda na pijaci.

Italija se trenutno nalazi u središtu začaranog kruga. Pad cijena izjeda korporativne profite. To vodi do rezanja plata i gubitka radnih mjesta, a samim tim smanjuju se i potražnja i potrošnja.

“Nalazimo se u kritičnoj situaciji, jer nas deflacija teško pogađa. Zaista imamo ekstremno nisku stopu inflacije. U eurozoni je 0,3 posto, u Njemačkoj 0,5 posto, a kod nas je pala na 0,2 posto. Problem je vrlo slaba potražnja potrošača”, izjavio je Giuseppedi Taranto, ekonomski analitičar.

Treća najveća ekonomija eurozone nije usamljena u ovoj situaciji. Deflacija prijeti cijelom monetarnom bloku. Posljednjih pet mjeseci cijene padaju i u Španiji, u Grčkoj skoro dvije godine. No, Italija izaziva najveću zabrinutost.

Visok javni dug

Njeni građani su, osim po dobrom stilu, poznati i po štedljivost. U eurozoni Slovaci i Italijani imaju najmanji broj kreditnih kartica po glavi stanovnika. A pri kupovini kuće na svaki način izbjegavaju uzimanje hipoteke.

“Iako Vlada pokušava provesti vrlo skromne reforme, građani im se protive na svaki mogući način. Nisam baš optimističan da Italija može ostvariti neki veliki rast”, smatra Marshall Gittler, ekonomski analitičar.

Najveći problem Italije je visok javni dug, koji je dostigao 134 posto bruto društvenog proizvoda. Zbog pada cijena, postaje teža i otplata dugova i kamata na državne obveznice. To bi u nekom trenutku među investitorima moglo izazvati paniku, koja je prije četiri godine i potpirila ekonomsku krizu u eurozoni.

Izvor: Al Jazeera