Većina stres-test banaka riješila probleme

Otprilike svaka peta od 130 najvećih banaka eurozone nije prošla na provjeri kapitala na kraju prošle godine, no većina njih u ovoj je godini već povećala kapital i poboljšala svoje finansije, pokazuje izvještaj Evropske centralne banke.

Slika evropskog bankarskog sistema bolja je nego što se očekivalo, a najveće probleme ECB je pronašla u Italiji, Kipru i Grčkoj.

No, većina od 25 banaka koje su pale na stres-testu” i kojima je na kraju prošle godine nedostajalo 25 milijardi eura kapitala već je riješila svoje probleme.

U ovoj su godini povećale kapital za 15 milijardi eura, pa desetak ostalih mora pronaći još samo 10 milijardi eura dodatnih sredstava.

Čist početak

Stres-test, osmišljen kao “clean start” prije nego što u novembru ECB preuzme nadzor nad bankama, daje najjasniju sliku bankarskog sistema eurozone sedam godina nakon izbijanja globalne finansijske krize, recesije i dužničke krize u eurozoni, koja je zaprijetila bankrotom nekim članicama tog bloka.

Rezultati testa ECB-a i Evropskih bankarskih regulatornih vlasti, objavljeni u nedjelju, pokazali su da je pred najvećim izazovom Italija, jer na testu nije prošlo devet tamošnjih banaka, pri čemu još dvije moraju prikupiti svježi novac.

Pritom banka Monte Dei Paschi ima najveći manjak kapitala – 2,1 milijardu eura.

Na testu nisu prošle ni tri grčke, tri kiparske, po dvije banke iz Belgije i Slovenije te po jedna iz Francuske, Njemačke, Austrije, Irske i Portugala.

Premda su rezultati bolji nego što se očekivalo, ostaje za vidjeti hoće li nakon ovog ispita banke početi više kreditirati preduzeća i građane kako bi se potaknuo rast privrede eurozone.

Potpredsjednik ECB-a Vitor Constancio smatra da bi rezultati ispita mogli potaknuti banke na pojačano kreditiranje.

Smanjiti neizvjesnost

“Uviđa se porast potražnje, premda još uvijek mali. Sve ovo sada bi doista moglo promijeniti poslovno okruženje i nadamo se da će to promijeniti i stvarnost”, kazao je Constancio.

Hoće li nakon stres-testa porasti kreditiranje? Analitičari pozdravljaju rezultate ispita, ali i upozoravaju da je ovo početak, a ne kraj čišćenja evropskog bankarskog sistema.

“Stres test je važan djelomičan uspjeh, jer će smanjiti neizvjesnosti. No, važni izazovi ostaju neriješeni. Sam stres-test neće riješiti problem nedostatka kredita za mala i srednja preduzeća u južnoj Evropi”, kaže Marcel Fratzscher, predsjednik njemačkog ekonomskog instituta DIW.

Neki su kritičniji.

“Čini mi se da je ovaj stres-test bio bez stresa. Stvarni je problem iznos manjka kapitala, a on je vrlo nizak. Danas nemam ništa više povjerenja u bankarski sistem nego što sam imao prošle sedmice”, kaže Karl Whelan, ekonomist sa University College u Dublinu.

Ispit je, međutim, prisilio banke da povećaju iznose rizičnih kredita – plasmana koji nisu servisirani u 90 dana – za 136 milijardi eura, za 879 milijardi eura.

Četvrti pokušaj

“Banke su suočene sa znatnim izazovima, jer sektor ostaje hronično neprofitabilan i jer moraju riješiti problem 879 milijardi eura rizičnih kredita, za što će im trebati značajan iznos kapitala”, upozorava računovodstvena firma KPMG.

To je već četvrti pokušaj Evrope da očisti svoj finansijski sektor.

U prethodnim pokušajima bilo je propusta, pa su svojednobno irske banke dobile dobre ocjene, da bi nedugo potom njihovi problemi doveli Irsku na rub bankrota.

Ovaj stres-test, smatra se, međutim, do sada najstrožim.

S jedne strane, pregledane su sve stavke banaka kako bi se utvrdila njihova imovina, dok su, s druge strane, provedeni testovi kako bi banke izdržale novu privrednu krizu.

“Ovaj je ispit vjerodostojan, ali to je samo početak dužeg procesa čišćenja, koji će se protegnuti duboko u 2015. godinu”, kaže Nicolas Veron iz ekonomskog instituta Bruegel.

Banke kod kojih je utvrđen manjak kapitala imaju dvije sedmice za sastavljanje plana o prikupljanju svježeg novca, a potom devet mjeseci da to i ostvare.

Dio analitičara smatra da su se mnoge banke posljednjih mjeseci suzdržavale od kreditiranja preduzeća i građana, jer su se plašile nalaza ECB-a.

Po nekima, to je i jedan od razloga što se eurozona ponovno našla na rubu recesije.

Nakon rezultata ispita, otvoren je put za povećanje kreditiranja.

No, hoće li to dovesti do ubrzanja rasta privrede ostaje za vidjeti, jer to zavisi i o potražnji za kreditima, a mnogi analitičari smatraju da je potražnja nedovoljno jaka.

Izvor: Agencije