U Hrvatskoj najveći doprinosi na plate

Od ukupne sume za platu u Hrvatskoj radniku odlazi 60 posto, a državi čak 40. Razlog su visoka porezna davanja i doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Hrvatska vodi u regiji po opterećenjima na plaće, no ni druge zemlje ne zaostaju, istražila je Al Jazeerina reporterka Jasmina Kos.

Ekonomski stručnjaci kažu da nema mjesta za rezanja davanja, čime bi se poduzetnicima olakšalo ulaganje.

Saša Cvetojević napravio je uspješan posao s distribucijom robe široke potrošnje i logistikom. Njegova kompanija ima 45 zaposlenih.

Nezadovoljni poslodavci

“Radnikova plaća od tih 60 u stvarnosti je 100 kuna, samo poslodavac u njegovo ime plaća ovih 40 kuna razlike. Bilo bi vrlo zanimljivo kad bi radnici dobili sto kuna, a onda ovih 40 trebali sami uplatiti državi, da li bi s time bili zadovoljni”, kaže on.

Poslodavci, očito, nisu zadovoljni, jer državi za svaku plaću, uz poreze, treba uplatiti i razne doprinose.

Na neto-iznos plaće plaća se i 20 posto mirovinskog osiguranja, doprinosi za zdravstvo, zapošljavanje i ozljede na radu, te još porez i prirez ovisno o stopi.

“Tu priči nije kraj. Zapravo, poslodavac mora podmiriti još 15,2 posto doprinosa na plaću, odnosno na onaj bruto primitak za radnika. Dakle, ukupan trošak je bruto plaća, plus ti doprinosi od 15,2 posto”, kaže porezna savjetnica Anja Božina.

Da bi radniku na račun sjela plaća od hiljadu eura, poslodavac državi mora uplatiti još ukupno 809 eura.

Smanjivanje poreza ili doprinosa spustilo bi ukupnu cijenu rada, ali to, kažu stručnjaci, nije opcija.

“Zdravstveni sustav ima dovoljno dugova, mirovinski sustav ima dovoljno problema, Hrvatska ima visok fisklani deficit i, naprosto, mislim da se u ovom trenutku ne može razmišljati o daljnjem smanjivanju cijene, poreznog opterećenja rada”, kaže Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Zemlje regije

Kada se uporede zemlje regije, Hrvatska je u neslavnom vrhu. Međutim, ni Bosna i Hercegovina ne zaostaje puno – za hiljadu eura radniku poslodavac plaća ukupno 1.761 euro, u Sloveniji 1.740, Srbiji 1666, Crnoj Gori 1.660.

Davanja su najmanja u Makedoniji – dodatna 504 eura na radnikovih hiljadu.

U razvijenim evropskim zemljama davanja su i veća.

“Ako se gleda neka prosječna plaća u svakoj zemlji i opterećenje prosječne plaće, onda su tu zemlje regije, zapravo, ispod europskog prosjeka. Međutim, uvijek se mora voditi računa o konkurentnosti i pretpostavljam da će, dok je naš ukupan dohodak ispod prosjeka Europe, to porezno opterećenje plaća na razini neke prosječne plaće biti ispod europskog prosjeka”, ističe Nestić.

Ako su povišice poslodavcu preskupe, radnik neto-iznos može podići samo ako ima više djece, uzdržava suprugu ili u slučaju invalidnosti.

Međutim, velika davanja i preskupe plaće priča su cijele regije.

Izvor: Al Jazeera