Hrvatska: Mjere Vlade za izlazak iz krize

Kratkoročnim i dugoročnim reformskim mjerama fiskalne konsolidacije hrvatska Vlada planira smanjiti proračunski manjak u idućih nekoliko godina na tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što bi bilo u skladu s kriterijima iz Maastrichta, potvrđeno je na zasjedanju kabineta Zorana Milanovića.

U prihvaćenim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike hrvatska Vlada idućih godina planira rast proračunskog deficita s postojeće razine od 3,8 posto BDP-a, no prihvatila je i reformske i druge mjere fiskalne konsolidacije od 2014. do 2016. godine, što bi trebalo dovesti do ušteda u budžetu i smanjenja deficita.

Ministar financija Slavko Linić potvrdio je kako će se parametri iz Smjernica prilikom izrade proračuna za 2014. korigirati za očekivane učinke tih reformskih mjera, uz napomenu kako bi te mjere trebale rezultirati bitnim restrukturiranjem prvenstveno rashodovne strane proračuna i nužne su za smanjenje proračunskog manjka na razinu ispod tri posto BDP-a u idućih nekoliko godina.

Najvažnije reforme predviđene su u sustavima zdravstva, socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u državnim i javnim službama, ali i moguće povećanje međustope PDV-a na 13 posto.

Međustopa PDV-a na 13 posto

Vlada krajem ove godine planira outsourcing uslugâ, smanjenje izdataka za lijekove na recept, pojačanu kontrolu bolovanja, korekciju i usklađivanje međustope PDV-a, najvjerojatnije na 13 posto, povećanje trošarina na goriva i duhanske proizvode, kao i ukidanje ili smanjenje pojedinih parafiskalnih nameta.

Do sada međustopa PDV-a 10 posto

Kada je Vlada Zorana Milanovića početkom prošle godine usvajala cijeli niz izmjenâ poreznih zakona, opća stopa PDV-a povećana je s 23 na 25 posto.

Istodobno, uvedena je međustopa od 10 posto, kojom su se oporezovali jestiva ulja, masti, dječja i prerađena hrana na bazi žitarica, te isporuka vode, osim one koja na tržište dolazi u bocama ili drugoj ambalaži.

Međustopa PDV-a primjenjivala se od tada i na šećer od trske i šećerne repe.

Predloženo je i da se međustopa PDV-a obračunava i na ugostiteljske usluge, na bezalkoholna pića, vina i piva, ali ne i na žestoka pića.

U prezentaciji mjera za smanjenje deficita navodi se i da se od kraja ove godine, a s učincima od 2014., planira zamrzavanje i prolongiranje napredovanja državnih službenika i namještenika, kao i umirovljenje zaposlenika u državnim tijelima, što bi trebalo utjecaji na izdatke na masu bruto plaća.

Nastavlja se i s projektima prodaje državne imovine, pri čemu bi privatizacije Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke trebale biti dovršene do kraja ove godine, dok je monetizacija autocesta predviđena za kraj iduće godine.

Od početka 2014. godine planira se, među ostalim, objedinjavanje socijalnih naknada, dok se u drugom kvartalu iste godine predviđa reforma plaća u javnom sektoru, a krajem te godine smanjenje broja pravosudnih tijela, kao i restrukturiranje mreže škola.

U smanjenju proračunskog deficita puno se nade polaže i u to da će se izvori financiranja investicija supstituirati iz EU fondova.

Uštedama do deficita od tri posto BDP-a

Iduće godine planiran je proračunski deficit od 5,5 posto BDP-a, dok bi u 2015. trebao pasti na 5,1, a godinu dana kasnije na 4,5 posto.

Međutim, učinak reformskih mjera Vlada procjenjuje na 0,6 posto BDP-a u idućoj godini, pa bi deficit središnje države za 2014. godinu iznosio 17,4 milijarde kuna, a nakon provedbe navedenih mjera postigle bi se uštede od dvije milijarde kuna čime bi deficit iznosio 15,4 milijarde ili 4,4 posto BDP-a.

U 2015. godini deficit bi iznosio 16,3 milijarde kuna, a nakon provedenih mjera 12,3 milijarde kuna ili 3,4 posto BDP-a.

„Razina deficita od 5,5 posto BDP-a trebala bi se smanjivati u 2015. i 2016., ponajprije zbog očekivanog gospodarskog rasta“, najavio je ministar Linić.

Na Vladi je još rečeno kako će u postupku smanjivanja proračunskog manjka na razinu ispod tri posto BDP-a, a javni dug ostao ispod 60 posto BDP-a, Europska komisija dati jasne preporuke hrvatskoj Vladi kako izaći iz visokih deficita i javnog duga, no i zaključeno je kako treba očekivati da će taj proces trajati, odnosno kako nije moguće da se provede u razdoblju kraćem od tri godine. Suglasnost s EK trebala bi biti postignuta na proljeće.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO