Srbija se bori sa prezaduženošću
Ekonomska kriza od koje se svijet tek počeo oporavljati, posljednjih godina je mnoge države natjerala na prekomjerno zaduživanje. U našoj regiji stanje ni prije te kobne 2008. godine nije bilo sjajno.
Tranzicija ekonomskog modela, koja u većini zemalja jugoistočne Evrope nije do kraja završena, ostavila je pustoš u sektoru javnih finansija, ali i u proizvodnom sektoru, koji bi trebao puniti budžetske kase.
Dosadašnja praksa u regiji je pokazala da, bez zaduživanja na finansijskim tržištima kod međunarodnih kreditora ili čak komercijalnih banaka, nije bilo moguće očuvati fiskalnu stabilnost.
Međutim, koja je druga strana medalje – odgovor je u Beogradu potražio novinar Al Jazeere Dušan Hadži Nikolić.
Prema njegovim riječima, javni dug Srbije iz godine u godinu postavlja novi rekord.
Nova zaduženja
Trenutno prelazi 19 milijardi eura, što je dvostruko više nego prije pet godina. Zakonski maksimum od 45 posto BDP-a probijen je još prije dvije godine i dostigao 60 posto.
Da su nova zaduženja neminovna, najavio je i novi ministar finansija. U sklopu mjera za spas Srbije Lazar Krstić nada se da će novi zajmovi barem biti povoljniji. Optimistični su i u Upravi za javni dug .
„Sve zavisi od pregovora koji će biti u narednim mesecima, ali mogu vam reći da je tržište već pozitivno reagovalo na najavu mera i da su potencijalna nova zaduživanja Republike Srbije daleko jeftinija nego što su to bila pre mesec dana. Mi očekujemo da se taj trend nastavi, a takođe sve zavisi od globalnog tržišta. Očekujemo da će naše mere omogućiti da se što povoljnije zadužimo“, kazao je Branko Drčelić, direktor Uprave za javni dug.
Velike nade polažu se u arapski kredit. Prema najavama iz vlasti, Srbija bi od Ujedinjenih Arapskih Emirata mogla da dobije povoljan dugoročan kredit u iznosu dva do tri miliona dolara.
Ekonomisti smatraju da je problem to što će i budući krediti većinom biti korišteni za refinansiranje starih.
„Taj disbalans između proizvodnje i potrošnje, između štednje i investicija i između uvoza i izvoza mora se hitno prekinuti, ne samo radi spasa države, već i društva uopšte“, mišljenja je ekonomista Miodrag Zec.
‘Odgovornost političara’
Za investicije su trenutno raspoložive tri milijarde eura. Od zajma kineske Eksim banke gradit će se Koridor 11, a očekuje se i aktiviranje ruskog zajma za željezničku infrastrukturu.
„U poslednjih šest meseci mi smo dosta intenzivirali na povećanje efikasnosti korištenja projektnih zajmova kako bi se sva nepovučena sredstva za infrastrukturne projekte iskoristila na vreme“, kazao je Drčelić.
Ipak, nova zaduženja posebno brinu one koji u ovoj zemlji tek namjeravaju da grade karijeru. Mladi ekonomisti i politolozi okupljeni u organizaciji Mreža za političku odgovornost pokušavaju da skrenu pažnju na previsok javni dug i neodgovorno ponašanje države.
Oni zahtijevaju od države da postavi semafor javnog duga u centru grada kako bi građani znali u svakom trenutku koliko iznosi.
„Političari se zadužuju jer nisu spremni da uđu u reforme, najviše sektora socijalnih usluga i zdravstva, ali nisu spremni ni da smanje državnu upravu koja je prevelika, čak tri puta veća od Njemačke, i na taj način želimo da podstaknemo građane da stisnu političare da ne ćute o tome i da ih kaznimo izborima ukoliko ne rade u njihovom interesu“, naveo je Nikola Parun iz Mreže za političku odgovornost.
Prema prognozama, Srbija do 2016. ne može da računa na zaustavljanje rasta javnog duga. Stoga će novi krediti za krpljenje budžetskih rupa i dalje biti neminovnost.
Izvor: Al Jazeera