IIF poziva eurozonu na veću potrošnju

Velika međunarodna bankarska grupacija – Institut za međunarodne finansije (IIF) – saopćila je da pretjerana smanjenja troškova širom zone eura usporavaju rast ekonomije te regije i pozvala na veću potrošnju u zemljama kao što je Njemačka.

IIF, koji je igrao centralnu ulogu u restrukturiranju grčkog duga, ocijenio je, također, da su fondovi zone eura za spašavanje finansijski ugroženih članica i dalje neodgovarajući i pozvao na uvećanje njihovog kapaciteta što je prije moguće, prenosi AFP.

Fiskalna politika vlada u zoni eura trebala bi se u članicama sa slabijim ekonomijama razlikovati u odnosu na one sa suficitima i fiskalnom fleksibilnošću.

Pooštravanje budžetske štednje u članicama eurozone “već je dovelo do velikog smanjenja domaće potražnje u eurozoni u cjelini”, ukazao je izvršni direktor IIF-a Charles Dallara u pismu upućenom Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci (SB).

“Neophodno je ići dalje od primjene samo fiskalne discipline, preorijentirati usmjerenje politike s nominalnog na strukturni balans budžeta”, rekao je on.

Fiskalna politika vlada u zoni eura trebalo bi se u članicama sa slabijim ekonomijama razlikovati u odnosu na one sa suficitima i fiskalnom fleksibilnošću, “kako bi se izbjegao rizik od pretjeranih mjera stroge štednje”.

Zaštitni zid

Dallara je u vezi s tim uputio pismo MMF-u i Finansijskom komitetu i Komitetu za razvoj u MMF-u i SB-u pred godišnji proljetni sastanak te dvije institucije, koji se treba održati od 20. do 22. aprila u Washingtonu.

MMF se zdušno zalagao za primjenu strogih mjera štednje u najslabijim članicama zone eura, kao što su Grčka i Španija, ali je, također, upozoravao da bi provođenje programa stroge štednje širom eurozone moglo umanjiti ekonomski rast tog monetarnog bloka.

IIF, koji predstavlja približno 450 velikih finansijskih institucija širom svijeta, ocijenio je da je sporazum, koji su krajem prošlog mjeseca postigli ministri finansija eurozone o Fondu za spašavanje finansijski ugroženih članica i sprečavanje panike na tržištima, a koji je vrijedan 800 milijardi eura – “razočaravajući”, ukazavši da je 300 milijardi eura iz tog fonda već utrošeno.

“Eurozona treba u najkraćem periodu povećati resurse svog ‘zaštitnog zida’ i ojačati fleksibilnost i pravovremenost raspodjele tih resursa, kako bi ih učinila efikasnim u vrijeme krize”, ukazao je Dallara.

Izvor: Agencije