Hrvatske banke zaradile 620 miliona eura

HNB nije objavila strukturu dobiti, no njen je rast u velikoj mjeri posljedica rasta naknada i provizija
HNB nije objavila strukturu dobiti, no njen je rast u velikoj mjeri posljedica rasta naknada i provizija

Uprkos krizi, koja je obilježila i prošlu godinu, banke u Hrvatskoj su i u 2011. godini nastavile povećavati vrijednost imovine i dobit, što pokazuju i najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) o poslovanju bankarskog sistema u prošloj godini.

Prema podacima ove banke, ukupna dobit prije oporezivanja hrvatskog bankarskog sistema u 2011. godini iznosila je oko 620 miliona eura, što je gotovo deset posto više nego u 2010. godini, kada je dobit iznosila oko 565 miliona eura.

Zanimljivo je da ni rast loših kredita nije ostavio značajnjeg traga na profitabilnost banaka.

HNB nije objavila strukturu dobiti, no njen je rast u velikoj mjeri posljedica rasta naknada i provizija, piše zagrebački Jutarnji list.

Kreditna aktivnost banaka stagnira, pa je teško očekivati da su samo kamate potakle takav rast dobiti.

Zanimljivo je da ni rast loših kredita nije ostavio značajnjeg traga na profitabilnost banaka.

Najveću dobit prije oporezivanja, oko 210 miliona eura, imala je najveća hrvatska banka, Zaba.

U minusu osam banaka

S dobiti od gotovo 185 miliona eura slijedi Privredna banka Zagreb (PBZ).

Treći dobitnik u banakrskoj računici bila je Erste, koja je imala dobit oko 105 miliona eura.

S minusom je, prema podacima HNB-a, lani poslovalo osam (manjih) hrvatskih banaka: Banka Brod, Banka kovanica, Croatia, Nava, Primorska, Tesla, Vaba i Veneto banka.

Značajan rast u prošloj godini imala je i aktiva (imovina) banaka.

Podaci središnje banke pokazuju da je vrijednost imovine 32 hrvatske banke posljednjeg dana prošle godine iznosila oko 54 milijarde eura, što je za petinu više od ukupne vrijednosti roba i usluga koje su lani proizvedene unutar hrvatskih granica.

Aktiva banaka u prošloj godini bila je 4,18 posto veća nego u 2010. godini, kada je vrijedila oko 52 milijarde eura, što znači da je tokom 2011. godine porasla za oko dvije milijarde eura.

Rast aktive banaka u velikoj mjeri je posljedica slabljenja kune prema euru i švicarskom franku u prošloj godini“, ocjenujeZrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisena.

Adekvatnost jamstvenog kapitala povećana s 18,78 na 19,15 posto u 2011. godini.

Izvor: Agencije


Povezane

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić razgovarali su sa zamjenikom američke državne tajnice Williamom Burnsom.

19 Feb 2012
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO