Hrvatski jezik će uskoro biti zaštićen i zakonom

Zakon nije puristički, nije jezična policija niti donosi kazne već treba osigurati razvoj jezika ukorak s vremenom i svim društvenim okolnostima, rekao je ministar Radovan Fuchs.

Zakon, čiji je nacrt napravljen na temelju inicijative Matice hrvatske, na snagu bi trebao stupiti do kraja godine (Pixsell)

Nacrt zakona o hrvatskom jeziku, za koji je na predstavljanju rečeno nije jezična policija i ne propisuje jezičnu normu, da nije represivan i nema kazni, upućen je u javno savjetovanje.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kao predlagatelj zakona, najavljuje da će o jeziku odlučivati Vijeće sastavljeno od 14 stručnjaka. Također, prema riječima ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa, „zakon nije puristički, već treba osigurati razvoj jezika ukorak s vremenom i svim društvenim okolnostima“.

Njime se, prema riječima Fuchsa, „utvrđuju osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskoga jezika i osigurava sustavna i stručna skrb o jeziku, ne regulira se privatna komunikacija“.

Zakon, čiji je nacrt napravljen na temelju inicijative Matice hrvatske, na snagu bi trebao stupiti do kraja godine.

Hrvatska Vlada će prema nacrtu koji će u javnoj raspravi biti do kraja mjeseca, osnovati Vijeće za hrvatski jezik, sastavljeno od predsjednika i 14 stručnjaka za hrvatski jezik. Ono će biti koordinacijsko i savjetodavno tijelo, rekao je Fuchs.

„Vijeće će skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskog jezika u službenoj i javnoj uporabi skrbiti i baviti se pitanjem zaštite bogatstva hrvatskog jezika“, objasnio je.

Novi iskorak u razvoju i očuvanju jezika

Zakon obvezuje Vladu da u roku od dvije godine donese Nacionalni plan hrvatske jezične politike uz popis prioritetnih ciljeva i mjera. Državna tijela vlasti bit će dužna zaposliti lektore da bi službeni akti na nacionalno i evropskoj razini bili jezično uređeni, stoji među ostalim u nacrtu Zakona.

„Zakon se nameće kao novi iskorak u opstojnosti i razvoju hrvatskog jezika i treba ga shvatiti kao zalog očuvanja jezika u budućnosti“, kazao je Fuchs.

Komunikacija među građanima, kao i u umjetničkom izražavanju ostaje onakva kako jest, tj. ne ograničava se sloboda, naglasio je ministar. Dodao je i da zakon donosi neka pravila u smislu poučavanja u obrazovnoj vertikala od dječjih vrtića, osnovnih škola i sveučilišta gdje se djecu treba poučavati standardnom hrvatskom jeziku, uz slobodnu upotrebu narječja i idioma kod kuće.

Također, rečeno je i da se hrvatska Vlada treba pobrinuti da se hrvatski jezik uči i među Hrvatima koji žive izvan granica Hrvatske. Predstavnici države hrvatskim jezikom se služe i u inozemstvu, rečeno je, ali samo ako je osigurano prevođenje.

Komunikacija sa EU-om na hrvatskom

Javne obavijesti i promotivne poruke moraju biti na hrvatskom jeziku, a višejezične obavijesti, uključujući sadržaje prometnih i turističkih znakova, ispisuju se prvo na hrvatskom. U sinkronizaciji inojezičnih filmova i kazališnih predstava može se zbog umjetničkih razloga uporabiti i hrvatski narječni idiom.

U kontaktima s institucijama EU i u međunarodnim kontaktima Hrvatska se predstavlja na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu. U opravdanim okolnostima mogu se koristiti i drugi strani jezici, piše u nacrtu Zakona.

Hrvatski državljani imaju pravo na hrvatskom jeziku podnositi peticije Evropskom parlamentu i predstavke Evropskom ombudsmanu te se obraćati ustanovama i savjetodavnim tijelima EU na hrvatskom jeziku i na njemu dobivati odgovor.

Izvor: Agencije