Historijski muzej se bori za opstanak

Historijski muzej u Sarajevu slavi 70 godina postojanja. Za Noć muzeja, otvorio je vrata najmlađim generacijama.

Uprkos teškom stanju, uspijeva osigurati sredstva za plate zaposlenih i nove projekte.

S druge strane, susjedni, Zemaljski muzej i dalje je zatvoren, javlja Marin Veršić, novinar Al Jazeere. 

Barikada na ulazu u Zemaljski muzej stoji od oktobra 2012. Na njoj su napisane poruke onima koji su doveli do toga da se najznačajniji muzej u Bosni i Hercegovini zatvori.

Rezultat je to neriješenog pravnog statusa, ali i nesavjesnog upravljanja Zemaljskim muzejom.

Niti 50 metara dalje potpuno druga slika. Historijski muzej ima opipljivog načina kako privući djecu i u tome im pomažu volonteri.

Posjetiteljica Arma Tanović Branković je kazala: “Nudi niz novih interaktivnih projekata, kao što su open space, suvenirnica, kao što su radionice za djecu. Ja mislim da je ovo put koji zapravo sve kulturne institucije trebaju slijediti.”

Borba za preživljavanje

Iako izgleda lijepo na dan otvorenih vrata, istina je da ova kulturna institucija borbu za preživljavanje vodi iz godine u godinu.

“Krov Historijskog muzeja ponekad popusti pod atmosferilijama. Neki eksponati podsjećaju na to kako su se Sarajlije grijale za vrijeme prošlog rata, a 20 godina nakon toga konflikta tužna je sudbina ovog muzeja, koji nema dovoljno sredstava niti da pokrije troškove grijanja”, javlja Veršić.

To ima kobne posljedice po eksponate, jer se oni moraju držati na posebnoj temperaturi. Mnogi su zato završili u podrumu, umjesto da su izloženi posjetiteljima.

“Mislim, i njima je teško stanje. Ali barem nisu zatvoreni, kao Zemaljski muzej”, kazao je posjetitelj Damir Bavčić.

U pronalaženju novog modusa finansiranja, u Historijskom muzeju kažu da je najvažnije iskoristiti ime, a ono je regionalno poznato.

Elma Hodžić, kustos pripravnica Historijskog muzeja, rekla je: “Trenutno, dakle, imamo čitavu jednu mrežu projekata, koju smo razvili. Dakle, riječ je o raznim partnerima, nevladinim organizacijama, institucijama koji su voljne bile pomoći pri realizaciji. Moram da napomenem da je tok državnog novca vrlo malo ili nikako prisutan.”

A mnogi tu, upravo zbog njegove blizine, razmatraju odlazak i u susjedni muzej. I onda se sjete kakva je situacija:

“Ne možemo u Zemaljski, slijedeći. Mislim da je to grozno. Zemaljski muzej ima nevjerovatne eksponate, divnu botaničku baštu, koja onako svaki put kad prođem, pomislim, cijela savršena botanička bašta u koju ne možemo, ne možemo odvesti djecu da je vide”, rekla je posjetiteljica Tina Šmalce.

Drugi načini

Haris Pašović svojedobno je bio u Upravnom odboru Zemaljskog muzeja. Ni tada u zgradu nije mogao, razmišljao je da uđe s policijom, ali kaže da u to vrijeme pred parlamentarne izbore takvo što nikome od političara nije trebalo.

Naglašava da kultura ne može živjeti samo od gradskog novca, državnog budžetskog ili kupljenih karata.

“Do toga da se prave projekti koji su međunarodno relevantni, koji onda omogućavaju finansijere da podrže te projekte, prije svega ima puno fondova Evropske unije koja je vrlo sretna da uloži u nešto poput Zemaljskog muzeja”, ocijenio je Pašović.

Stećci u vrtu pokraj svjedoci su jedne historijske epohe. Zatvoreni muzej je pokazatelj kulturnog propadanja.

Odgovornost prema budućim naraštajima postavlja imperativ da se od toga mora bolje.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike KULTURA
POPULARNO