U Hrvatskoj poskupjele usluge osnovnog zdravstvenog osiguranja
Hrvatsko zdravstvo nastoji smanjiti gubitke, dijelom i putem što većeg broja građana koji će plaćati dopunsko osiguranje.
Od prvog dana godine građanima Hrvatske, koji imaju samo osnovno zdravstveno osiguranje, poskupjele su zdravstvene usluge.
Cijena nekih zahvata značajno je porasla u odnosu na prošlu godinu.
Za postupke na zalisku srca, hrvatski pacijenti s osnovnim osiguranjem uslugu su dosad nadoplaćivali oko 265 eura, s prvim danom siječnja ta je cijena 530 eura. Isto poskupljenje bilježi i umetanje elektrostimulatora srca ili tretman gama nožem.
“I to je nešto što je u svakom slučaju veliko povećanje. I to je nešto što smo svih ovih mjeseci komunicirali s našim osiguranicima, da se dopunski osiguraju, jer u tom slučaju za njih se zapravo ništa neće promijeniti”, rekla je Al Jazeeri Morana Krušarovski, pomoćnica direktora Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Dopunsko osiguranje HZZO-a, kojim pacijenti u Hrvatskoj izbjegavaju dodatnu naplatu većine zdravstvenih usluga, godišnje košta 111,5 eura.
Hrvatsko zdravstvo nastoji smanjiti gubitke, dijelom i putem što većeg broja građana koji će plaćati dopunsko osiguranje. Ovogodišnje poskupljenje, za one koji ga nemaju, moglo bi biti motiv.
“U pravilu to su mlađi ljudi koji misle da im ne treba osiguranje, dok se nešto ne dogodi, onda shvate da ti bolnički troškovi mogu biti veliki. Tako da na ovaj način mi bi zapravo mlađe dobne skupine željeli potaknuti na odgovornost prema svome zdravlju“, kaže Jure Krstulović, specijalist abdominalne kirurgije.
U koaliciji organizacija u zdravstvu kažu da hrvatski građani na poskupljenja u zdravstvu nikad ne reagiraju dobro.
“Pa, ljudi su jako osjetljivi, ali problem je toga da mi zapravo ne znamo koliko što u zdravstu košta. Jer zdravstvo nije besplatno, mi svi mislimo da je ono besplatno, ali nije. Jer mi svi previše izdvajamo svojih sredstava za njega i trebali bi znati koliko što košta i koliko što plaćamo”, kaže Ivica Belina.
Čekanje na dijagnostičke postupke u hrvatskim bolnicama u prosjeku traje oko devet mjeseci. Da bi se smanjile liste čekanja, javno je zdravstvo, samo za prvu polovicu ove godine, ugovorilo gotovo 40.000 pregleda s privatnim zdravstvenim ustanovama.