Stoltenberg: BiH, Gruzija i Moldavija suočene s ruskim pritiskom, NATO posvećen podršci
NATO će poduzeti dalje korake kako bismo pomogli saveznicima da štite svoju nezavisnost, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Evropa mora ojačati prisutnost na Zapadnom Balkanu i zemljama u susjedstvu Rusije da ograniči njen utjecaj i ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a završni dan sastanka u Bukureštu šalju poruke da podržavaju njihovu nezavisnost.
Šefovi diplomatija članica NATO-a u utorak su obećali više pomoći Ukrajini u oružju i opremi za obnovu infrastrukture koju Rusija uništava bombardiranjima koristeći se “zimom kao oružjem” i ciljanim napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu kako bi stanovništvo lišio grijanja, struje, vode, prenosi Hina.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će 30-člani savez u srijedu razgovarati s Moldavijom, Gruzijom i Bosnom i Hercegovinom, državama suočenima “s pritiskom Rusije”.
“Poduzet ćemo dalje korake kako bismo im pomogli da štite svoju nezavisnost, jačaju svoje odbrambene sposobnosti”, rekao je.
U interesu je NATO-a brinuti se za njihovu sigurnost, rekao je Stoltenberg.
Evropski lideri zabrinuti su da bi zemlje južne i istočne Evrope mogle izgubiti strpljenje u čekaonici na prijem u članstvo Evropske unije i NATO-a što ostavlja prostor za jačanje ruskog i kineskog utjecaja, te za nestabilnost.
Evropa mora pojačati prisutnost na Zapadnom Balkanu kako bi ograničila utjecaj Rusije, rekao je italijanski šef diplomatije Antonio Tajani.
“Stabilnost Zapadnog Balkana važna je za mir. Moramo zaustaviti Ruse na Zapadnom Balkanu, tamo trebamo više Evrope”, rekao je.
“Moramo zaštiti sve zemlje Zapadnog Balkana bliske Ukrajini i zato je važno u ovom trenutku da radimo zajedno, jedinstvo je važno i to je snažna poruka Rusiji”, rekao je.
NATO želi da nakon rata u Ukrajini, Rusija ne dobije “više nikakvu mogućnost da diktira sigurnosne opcije i način života svojim susjedima”, rekao je estonski šef diplomatije Urmas Reinsalu novinarima.
Duboka podjela u BiH
Moldavija, smještena između Ukrajine i Rumunije, prošle sedmice je upozorila svoje stanovništvo da se pripremi za tešku zimu jer se suočava s “oštrom” energetskom krizom koja bi mogla izazvati nezadovoljstvo naroda.
Moldavija ima 30 godina neriješen separatistički konflikt, a kontingent ruskih mirovnih snaga raspoređen je u Pridnjestrovlju gdje živi pretežno rusofono stanovništvo uz jugozapadnu granicu s Ukrajinom.
Separatisti uz podršku Rusije vladaju i dvjema regijama Gruzije – Abahazijom i Južnom Osetijom i 2008. godine ruska vojska izvela je invaziju na Gruziju tvrdeći da vlada u Tbilisiju ugrožava te regije.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, pozvana na sastanak NATO-a, izrazila je zabrinutost za svoju zemlju zbog ruskih namjera.
“U našoj vladi imamo pristalice Rusije i podjela u našoj zemlji je duboka”, rekla je Turković.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u srijedu, završnog dana sastanka u Rumuniji, razgovaraju i o tome kako jačati otpornost društva pošto su Stoltenberg i zapadne nacije upozorili da je važno ne stvoriti novu ovisnost o Kini sada kada se Evropa oslobađa ovisnosti o ruskim energentima.