SDA i HDZ-a o izbornoj reformi, uključuju se druge stranke

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je u četvrtak, nakon susreta s predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem u Sarajevu, da je ovo posljednji sastanak u ovom formatu, ali da su napravljeni neki pomaci u dogovorima u vezi izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje te dvije stranke pokušavaju postići.

Izetbegović je najavio da će uslijediti sastanci s predsjednicima ostalih parlamentarnih stranaka u zemlji, a u međuvremenu je planirano da se Izetbegović i Čović sastanu s predstavnicima međunarodne zajednice.

Izetbegović je kazao da je HDZ BiH prihvatio činjenicu da je neophodno uraditi izmjene Ustava Bosne i Hercegovine u manjem obimu, koje će omogućiti svim narodima da budu kandidati i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a onda treba uraditi izmjene Izbornog zakona, koje će povećati šanse hrvatskom izbornom korpusu da član državnog Predsjedništva bude izabran voljom hrvatskog naroda.

Modeli izbora u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

“Dolazi u obzir i ono što se predviđalo Aprilskim paketom ustavnih promjena, odnosno indirektni izbor ili direktni izbor na bazi nekih ranijih modela, ali o tome će se razgovarati s predsjednicima drugih parlamentarnih stranka koje čine Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hetrcegovine“, dodao je Izetbegović, prenosi Fena.

U Bosni i Hercegovini su od sredine prošle godine intenzivirani razgovori o izbornoj reformi, ali do sada nisu napravljeni značajniji koraci.

Dok HDZ BiH pokušava osigurati takozvano legitimno predstavljanje naroda, koje podrazumijeva da politički predstavnici jednog naroda u zakonodavna tijela entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i državna tijela budu birani iz onih sredina gdje je taj narod u većini, iz SDA takav model vide kao dodatnu etničku podjelu zemlje, što je započeto ratom devedesetih.

Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine trebale bi ići i u smjeru da se za bh. Predsjedništvo mogu kandidirati i članovi iz reda manjina, poput Roma ili Jevreja, što sada nije slučaj.

Čović i Izetbegović posljednjih dana izražavaju optimizam da bi se dogovor o izmjeni Izbornog zakona ipak mogao postići.

Reducirane ovlasti Doma naroda federalnog Parlamenta

Kada je u pitanju ustrojstvo Dom naroda federalnog Parlamenta, Izetbegović je rekao da je HDZ BiH spreman da se ide ka tome da se tom (gornjem) domu dodijele ovlasti na način da isključivo štiti vitalni nacionalni interes, što znači da bi gornji (Zastupnički) dom entitetskog parlamenta ostao bez širih ovlasti koje ima sada.

Čović se ranije u četvrtak sastao sa specijalnim predstavnikom i šefom Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Joahnnom Sattlerom.

Poručio je kako nema vremena za odgađanja provedbe izbornih i reformi Ustava kako bi zemlja nastavila put prema članstvu u EU.

Kako je saopćeno iz HDZ-a BiH, Čović je istakao 2021. godinu kao priliku za ostvarenje dugoročne unutarnje stabilizacije i rješavanje izazova.

Naglasio je kako se izmjene izbornog zakonodavstva ne mogu odgađati te pozdravio snažan angažman evropskih i međunarodnih partnera za postizanje ovoga cilja.

“Sada je ključni trenutak da dokažemo svoju opredijeljenost za europski put i nediskriminaciju u našem društvu”, rekao je Čović.

Delegacije SDA i HDZ-a BiH razgovarale su i o formiranju federalne vlade, koja je na čekanju više od dvije godine, te zakonima koje je potrebno izmijeniti kao dio 14 prioriteta Evropske komisije kako bi Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniju.