Nakon nereda, šest migranata bit će protjerano iz BiH

Radi se o migrantima koji su učestvovali u neredima u prihvatnom centru u Blažuju.

Lica su stavljena pod nadzor u Imigracioni centar gdje će boraviti do udaljenja sa teritorije BiH (Armin Durgut/PIXSELL)

Inspektori Službe za poslove sa strancima su državljaninu Irana, čije je ponašanje bilo povod nereda u privremenom prihvatnom centru Blažuj pored Sarajeva, izrekli mjeru protjerivanja sa zabranom ulaska i boravka na teritoriji Bosne i Hercegovine u periodu od tri godine, te ga stavili pod nadzor u Imigracioni centar, gdje će boraviti dok se ne steknu uslovi za njegovo udaljavanje iz BiH.

U saradnji Službe za poslove sa strancima i MUP-a Kantona Sarajevo, prepoznato je i pronađeno još pet lica učesnika događaja u Blažuju, kojima je od strane Službe za poslove sa strancima izrečena mjera protjerivanja sa zabranom ulaska i boravka na teritoriji BiH.

Među njima su tri državljana Afganistana i dva državljana Pakistana, dodaje Anadolija.

Lica su stavljena pod nadzor u Imigracioni centar gdje će boraviti do udaljenja sa teritorije BiH.

Služba za poslove sa strancima u saradnji sa MUP-om Kantona Sarajevo nastavlja sa aktivnostima na identifikovanju i procesuiranju onih migranata koji su bili vođe nereda.

U neredima koji su se dogodili 20. januara u privremenom prihvatnom centru u Blažuju među oštećenim vozilima je i službeno vozilo Službe za poslove sa strancima.

Prevrtali automobile i ozlijedili policajce

Neredi su počeli u srijedu navečer sukobom među migrantima, nakon čega su eskalirali u obračun sa policijom.

U sukobu sa snagama reda, migranti su prevrnuli i oštetili više policijskih automobila, dok su dva policajca povrijeđena, kao i jedan uposlenik Međunarodne organizacije za migracije.

Naknadno su brojne policijske snage uspjele suzbiti nasilne migrante, te je više njih privedeno.

Procjene govore da se u BiH nalazi između sedam i devet hiljada migranata. Oko dvije trećine boravi u prihvatnim centrima u Unsko-sanskom kantonu i u okolici Sarajeva, dok ostali pokušavaju prezimiti spavajući u napuštenim objektima, ali i u šumama u blizini granice s Hrvatskom.

Migaranti su nezadovoljni odnosom bosanskohercegovačkih vlasti prema njima, kao i činjenicom da im nije dozvoljen prelazak hrvatske granice, kako bi ušli u Evropsku uniju, kamo su i krenuli sa Bliskog istoka i iz nekih afričkih zemalja.

 

Izvor: Agencije