Najavljeni mirni protesti zbog molitve za ubijene u Bleiburgu

Iz Inicijative mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini najavili su mirni protest ispred Sarajevske katedrale zbog molitve koja će biti održana 16. maja, za ubijene u Bleiburgu na kraju Drugog svjetskog rata.

Iz Inicijative su poručili da osuđuju stradanje nedužnih civila, ali smatraju da je 85 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata jasna slika i razlika između onog što se dogodilo u Bleiburgu i onoga što, kako su rekli “raznorazne desničarske organizacije pokušavaju prikazati”.

“(…) imat ćemo tužnu sliku jedne vjerske zajednice koja obilježava, sa podrškom i pod pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske, inače članice Europske unije, konačni slom kolaboracionističkih i fašističkih snaga u Drugom svjetskom ratu”, poručili su iz Inicijative, dodajući da im je žao što zvanična Crkva tu molitvu organizira u antifašističkom Sarajevu, a kardinala Vinka Puljića pozvali su da odustane od molitve, za koju su rekli da ne širi Isusove poruke mira i ljubavi.

Odgođena centralna komemoracija

Blajburške žrtve bit će komemorirane 16. maja u Bleiburgu, Zagrebu i Sarajevu, a zbog pandemije korona virusa neće biti centralne komemoracije u Bleiburgu.

U saopćenju organizatora ranije je navedeno da zbog pandemije nije bilo moguće pripremiti centralnu komemoraciju na Blajburškom polju u Austriji, pa će ona biti održana na više mjesta, prenosi Hina.

Na groblju u Unterloibachu bit će molitva, a kod spomenika na Blajburškom polju bit će položeni vijenci u ime vlasti Hrvatske i Počasnog blajburškog voda.

Na molitvi i polaganju vijenaca bit će voditelj Hrvatske katoličke misije u Klagenfurtu, fra Pavo Dominiković, hrvatski ambasador u Austriji Daniel Glunčić te nekoliko članova Počasnog blajburškog voda iz Austrije.

Na zagrebačkom groblju Mirogoju bit će održana molitva i dova te će se položiti vijenci u ime državnih izaslanstava.

Misa u Sarajevu 

Molitvu će predvoditi vojni ordinarij, msgr. Jure Bogdan, a dovu imam zagrebačke džamije Mersad-ef. Kreštić.

Nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić, predvodit će u Katedrali u Sarajevu misu zadušnicu, u skladu s epidemiološkim propisima za vjerske objekte u Bosni i Hercegovini.

Organizator komemoracije jest Počasni blajburški vod, a suorganizator u liturgijskom dijelu Dušobrižništvo za Hrvate u inozemstvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

Pokrovitelj komemoracije jest Hrvatski sabor, a supokrovitelj nevladina organizacija Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine.

Povlačenje kolaboracionista

Krajem Drugog svjetskog rata i s vojnim i političkim padom nacističke Njemačke razne jedinice, vojske i pokreti, kao i pojedinci koji su tokom rata aktivno sarađivali s okupatorskim snagama, prateći povlačenje njemačkih trupa i bježeći pred napredovanjem partizanskih snaga, povlačili su se prema Austriji, gdje su, prateći šablon njemačkih vojnih formacija, nastojali doći do britanskih ili američkih snaga kojima su se htjeli predati, ne želeći “pasti u ruke” sovjetske Crvene armije ili domaćih oslobodilačkih snaga.

U zajedničkom povlačenju i konačnom dolasku na Blajburško polje, nedaleko od Klagenfurta u austrijskoj Koruškoj, skupa su se našli ustaše, domobrani, srpski i crnogorski četnici, slovenski domobrani i belogardejci, kao i zvaničnici i službenici raznih kolaboracionističkih pokreta i ideja. Uz to, u koloni je bio i znatan broj civila, uglavnom članova porodica pripadnika vojnih kolaboracionističkih snaga, ali i civila koji su s kolaboracionistima krenuli ili iz uvjerenja ili straha od padanja u partizanske ruke, ili zbog toga što su bili natjerani krenuti zajedno s vojskom.

Njihove nade u mirno angloameričko zarobljeništvo raspršene su kad im je predaja odbijena jer su saveznici prethodno postigli dogovor da kolaboracionisti isključivo imaju biti predani svojim državama porijekla.

U sveopćem haosu koji je vladao tih dana, s obzirom na veliki broj ljudi u koloni, znatan broj zvaničnika kolaboracionista uspio se izvući raznim kanalima [veliki broj i uz pomoć svećenika Katoličke crkve] i doći do južnoameričkih ili drugih zemalja koje su im pružile gostoprimstvo.

S druge strane, veliki broj [razni historijski izvori i historičari navode brojke od 45.000 do 300.000] vojnika, službenika i civila predan je u zarobljeništvo jugoslavenskim snagama.

U nadolazećim danima mnogo kolaboracionista, ali i civila [brojke variraju od 20.000 do 150.000] stradalo je u pogubljenjima.

Historijski revizionizam

Iz Inicijative mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini ocjenjuju da se zanemaruje činjenica da je u gomili kolaboracionista u Bleiburgu bilo i Slovenaca, pa i četnika, te da se događanja u Bleiburgu pokušavaju netačno prikazati kao smisleni osvetnički čin usmjeren isključivo ka Hrvatima i hrvatskom narodu, “zanemarujući pritom brojnost i snagu narodnooslobodilačkog pokreta u Hrvatskoj”.

Još su poručili da je historijski revizionizam, i za sukobe nastale raspadom Jugoslavije devedesetih i za Drugi svjetski rat, prisutna pojava, da je u neku ruku razumljivo kada historijski revizionizam potiču desničarske i ekstremno desničarske organizacije i sajtovi, ali je opasno i njih zabrinjava kada ga potiču vjerske organizacije.

“Nadasve je žalosna, ali i opasna činjenica da se ovogodišnje komemoracije održavaju pod pokroviteljstvom službenog organa jedne članice Europske unije, i to članice koja u ovom momentu predsjedava istom organizacijom.”

Izvor: Agencije