Obilježavanje Dobrovoljačke: Bio je treći maj 1992. godine…

O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA bila "legitimna vojna meta" (Fena)
O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA bila "legitimna vojna meta" (Fena)

U nekadašnjoj ulici Dobrovoljačka u Sarajevu danas se obilježava godišnjica događaja od 3. maja 1992. godine.

Udruženje Zelene beretke i ove godine organiziralo je tradicionalno okupljanje i polaganje cvijeća za stradale branioce grada.

“Na današnji dan pripadnici JNA nisu ispoštovali dogovoreno i iz kasarni su izašli pod punom ratnom opremom. Izazvali su branioce na sukob, a stradalo je šest pripadnika JNA. Od tog dana kreće pakao za građane Sarajeva i krenula je najduža opsada jednog grada u modernoj historiji”, poručio je Vahid Alić iz Udruženja.

Obraćajući se sudionicima skupa, podsjetio je na hronologiju događaja koji su obilježili te za BiH i njen glavni grad sudbonosne dane, počevši od napada pripadnika bivše JNA na zgradu Predsjedništva BiH 2. maja i pokušaja državnog udara do pregovora u vezi s razmjenom prvog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, koji je bio zarobljen na Međunarodnom aerodromu Sarajevo.  

Ni ove godine, kao i nekoliko prethodnih u Dobrovoljačkoj nema predstavnika iz bh. entiteta Republike Srpske, koji počast stradalim vojnicima JNA obilježavaju u Istočnom Sarajevu.

Obilježavanje je, kao i u protekle dvije godine, organizovano u Miljevićima u Istočnom Sarajevu, zbog toga što su, kako navode zvaničnici iz RS-a, kantonalne vlasti „odbile da daju dozvolu da se u Dobrovoljačkoj podigne spomen-ploča stradalim“.

U bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, ranijih godina, sa cvijećem i vijencima, okupljali su se članovi porodica stradalih i delegacija iz RS-a da bi obilježavali godišnjicu stradanja vojnika JNA.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Duško Milunović je izjavio u Miljevićima da je “unaprijed bilo dogovoreno da kolona bude na miran način izvučena iz Sarajeva”.

“To je dogovorio predsjednik Alija Izetbegović. Ubijene su osobe onesposobljene za borbu, što je protivno međunarodnom ratnom pravu. Ja ne znam šta je potrebno Tužilaštvo da procesuira sva lica odgovorna za ovaj zločin”, rekao je Milunović.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić je istakao da ni nakon 27 godina nema kažnjenih za strašan zločin.

“Ovo nije bio herojski čin. Ubistvo nenaoružanih vojnika JNA je bio kukavički čin”, zaključio je Kojić.

Različita tumačenja

Kao i svake godine, 3. maja, bivša Dobrovoljačka ulica u medijima u BiH i Srbiji dobije posve različita tumačenje vlasti u Sarajevu, Banjoj Luci i Beogradu.

Za Sarajlije događaji od prije 27 godine su posve jasni – JNA je bila okupatorska vojska koja je naoružavala i borila se rame uz rame sa srpskim jedinicama, te praktično uspostavila opsadu Sarajeva u kojoj je ubijeno više od 11.000 ljudi, mahom civila. I u takvim uslovima, branioci Sarajeva nisu nad njom počinili zločin 3. maja.

O slučaju “Dobrovoljačka” stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila “legitimna vojna meta”.

Zvaničnici i udruženja iz RS-a govore o 42 ubijenih. Tu ubrajaju i vojnike stradale dan ranije, kad je JNA pokušala zauzeti centar Sarajeva, te zgradu Predsjedništva.

U glavnom gradu BiH smatraju da se ta dva događaja ne mogu povezati i da je u toku pokušaj falsifikovanja historije.

Svjedočenje Kukanjca

Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, kojeg su zarobili pripadnici JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.

U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba. U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.

General Milutin Kukanjac, koji je kao komandant Druge vojne oblast naredio povlačenje JNA iz glavnog grada BiH, o ovome je rekao:

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome koliko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vrijeme je jednom da se kaže tačno, a to samo mogu ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali jedno sanitetsko vozilo. Poginuo je jedan vojnik – Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika – Sokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško i jedan potpukovnik – Jovanić Boško, te jedna žena, muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba sa tom komandom i ona je rekla: ‘Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem’. Znači, šest osoba je stradalo – od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, već ne stradamo. Te laži koje su prosute u vezi s Dobrovoljačkom su nešto najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to objelodanim. Novosti nisu smjele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi… Do dan-danas”.

Odluka Tužilaštva BiH

Nakon trogodišnje istrage u predmetu “Dobrovoljačka” Tužilaštvo BiH donijelo je odluku da u radnjama 14 osumnjičenih “nisu sadržana obilježja krivičnog djela”.

Pozivajući se na izjave 352 svjedoka, kao i na 412 materijalnih dokaza, koji uključuju dokumente, videomaterijal i presretnute razgovore, međunarodni tužilac Jude Romano odlučio je da bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić, generali Armije RBiH Jovan Divjak, Hasan Efendić i drugi nisu odgovorni za zločin nad pripadnicima JNA u koloni u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992.

Istragom je, po navodima Tužilaštva BiH, utvrđeno da je tokom napada ubijeno sedam i ranjeno 14 osoba nakon što su onesposobljene za borbu.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO