Hahn ima prijedlog za takse, čeka odgovor Vučića i Thacija

Hahn smatra da razgovori Srbije i Kosova mogu biti nastavljeni do kraja godine (EPA)

“Podneo sam predlog prema kojem bismo se zajedno pozabavili svim relevantnim trgovinskim pitanjima koja se tiču Srbije i Kosova. Spreman sam da predvodim takav razgovor”, kaže evropski komesar za proširenje i susedsku politiku Johanes Han i dodaje da očekuje pozitivan odgovor predsednika Srbije i Kosova, Aleksandra Vučića i Hašima Tačija.

To bi, kaže, bio osnov za pretpostavku da je moguć povratak za sto sa šeficom evropske diplomatije Federikom Mogerini i nastavak dijaloga.

Han je rekao da je u Davosu razgovarao i sa Vučićem i sa Tačijem, koji, kaže, znaju da je rešenje neophodno.

“Obojica shvataju moj predlog, još jednom sam ih detaljno upoznao sa njim i u narednih nekoliko dana očekujem njihov pozitivan odgovor. Razumeju da Kosovo i Srbija za sto svakako moraju da sednu kako bi ove trgovinske, nazovimo ih, iritacije jednostavno pospremili, da je to osnovni uslov za nastavak konkretnih razgovora”, ističe Han.

“Srbija, što je savršeno razumljivo, kaže: ‘Ako to ne rešimo, ne možemo dalje ni o čemu da razgovaramo'”, dodaje Han.

“Ali i sa strane Kosova postoje ‘trgovinske iritacije’, koje treba da se adresiraju i koje ja svakako nameravam da adresiram”, dodaje.

Umjesto oružja telefonski razgovori

“Da skratim priču: uveren sam da možemo da se uhvatimo u koštac sa ovim problemom te pretpostavljam da dijalog između Srbije i Kosova može da bude nastavljen do kraja godine”, kaže Han.

Govoreći o regionu, kaže da je odnos Srbije i Kosova napredovao, a da je bilo događaja u proteklih nekoliko nedelja koji su u prošlosti dovodili do toga da bi i jedni i drugi posegnuli za oružjem.

“Danas predsednici tih država posežu za telefonom i zovu jedni druge”, ističe Han.

Prema njegovim rečima, to su neki pozitivni pomaci kada posmatramo duži period.

“Naravno da u međuvremenu i sa jedne i sa druge strane bude koraka unazad, ali ne smemo dopustiti da nas to obeshrabri. Uvođenje uvoznih nameta od Kosova je jedan takav korak unazad i sada treba tražiti rešenje”, kaže Han.

Smatra da su zajedničkim snagama proteklih nekoliko godina na Balkanu napravljeni značajni iskoraci.

“Blizu smo odluke grčkog Parlamenta o prihvatanju sporazuma o promeni imena Makedonije u Severna Makedonija. Polazim od pretpostavke da će to biti rešeno i to je gigantski uspeh. I sâm sam uložio mnogo truda i vremena u razvoj te države od 2015. Albanija, takođe, čini uspešne iskorake”, ocenio je on.

Na pitanje šta danas Evropska unija ima da ponudi državama koje žele da postanu članice kaže da je njegov lajtmotiv u politici susedstva.

Svaka država ima ključ od vrata EU-a

“A to vredi i za balkanske države kandidate za članstvo – da ćemo ili mi u Uniji izvoziti stabilnost izvan EU-a, ili ćemo uvoziti nestabilnost u Uniju. A svima nam je jasno da održivi mir, privredni razvoj, društveni razvoj, pomirenje, da ništa od toga nije moguće ako svaka od nekadašnjih država nema evropsku perspektivu. Od toga, naravno, profitiraju i postojeće države članice, građanke i građani EU-a”, dodao je.

Dalje kaže da vrata EU-a jesu otvorena i da svaka država ima ključ tih vrata i može da ih otvori.

“Neke države su bolje pripremljene, druge slabije. Mi smo, kao [Evropska] Komisija prošlog februara objavili našu strategiju za Balkan, u kojoj smo jasno zacrtali da svaka nova država može da postane članica [EU-a] tek kada reši sve bilateralne razmirice i konflikte.”

Nije želeo da precizira koja država je u ovom trenutku najbliža “da taj ključ i upotrebi”.

“Neko će reći: to su Crna Gora i Srbija, jer se sa njima već konkretno pregovara. Sa Crnom Gorom je otvoreno najviše pregovaračkih poglavlja, sa Srbijom otvaramo stalno nova, ali time nije rečeno da će te države prve proći kroz zamišljenu ciljnu ravninu”, kaže on.

“Često to upoređujem sa regatom. Sve je zasnovano na zaslugama, svako za sebe snosi odgovornost kolikim koracima i kakvim tempom ide napred”, dodao je.

“Nema nikakvog ograničenja brzine, ali pozitivne promene moraju da budu održive, pogotovo, na primer, u borbi protiv korupcije, razvoju vladavine prava, razvoju preduzetništva… A to traži vreme. Neki su brži, a neki sporiji”, poručuje Han.

Izvor: Agencije