Nikšić pozvao HDZ BiH da odustane od ratnih ciljeva

Pelješki most
Most će biti dug 2,4 kilometra i omogućit će povezivanje krajnjeg juga Hrvatske s ostatkom države (Al Jazeera)

Predsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić poručio je kolegama iz Hrvatske demokratske zajednice BiH da je, u slučaju izgradnje Pelješkog mosta, “branjenje pozicija političkog Zagreba, uz ispoljavanje najgorih oblika kvislinškog odnosa i svijesti, u punom, doslovnom i historijskom smislu te riječi, nedopustivo u savremenim evropskim demokratskim društvima”.

Otvorenim pismom upućenim HDZ-u BiH Nikšić je reagirao na priopćenje te stranke, kojim se brani odluka susjedne Hrvatske da počne graditi Pelješki most. Nikšić smatra da HDZ svojim priopćenjem “odbranu prava BiH na slobodan pristup otvorenom moru osporava korištenjem rigidnih nacionalističkih obrazaca misli, uz promociju najgorih oblika etničkih predrasuda i netrpeljivosti”.

“Tumačenje da zaštita prava Bosne i Hercegovine predstavlja ‘bošnjački ratni cilj’ i uspostavu ‘zelenih transferzala’ predstavlja govor mržnje i ponovno prizivanje ratnih bubnjeva”, naveo je Nikšić u otvorenom pismu.

Smatra i da HDZ BiH vodi “retrogradnu politiku”, a njihovo priopćenje mu je najbolji argument “za tvrdnju da ta stranka mora biti isključena iz svih procesa odlučivanja u Bosni i Hercegovini”.

“U savremenim državama strankama koje javno propagiraju stavove koje zagovara HDZ BiH bio bi zabranjen politički rad. Istina je da se na čelu evropskih desničarskih stranaka nalaze brojni radikali. Ipak, nigdje drugo ne možete naći primjere da o strahu od ratnih ciljeva govori stranka koja slavi i organizuje dočeke ratnih zločinaca pravosnažno osuđenih za ubijanje žena i djece. Doduše, nijedan od tih evropskih radikala se ne može ni ‘pohvaliti’ biografskim podatkom da je zatočenike konc-logora koristio kao besplatnu radnu snagu, sve za potrebe ostvarenja ratnog cilja. Takvi su u Evropi postojali prije nekih 75 godina”, naveo je Nikšić.

‘Političko Sarajevo vam je centar, a ne Zagreb’

Po njegovim riječima, “dehumanizacija sunarodnjaka Bošnjaka za potrebe osiguranja političke podrške, kako susjedne države, tako i unutrašnje podrške glasača, zapravo neodoljivo podsjeća na ratni princip djelovanja”.

“Poručujem HDZ-u BiH da Neum jeste bosanski, kao što je i hercegovački, kao i Stolac, Jablanica i Konjic koje spominjete. Svi oni, kao i Sarajevo, jednako pripadaju svim građanima Bosne i Hercegovine i dio su jedinstvene, ako već hoćete, plave-žute bosansko-hercegovačke transferzale. ‘Političko Sarajevo’ o kojem govorite jeste vaš politički centar, a ne Zagreb i Pantovčak, bez obzira na određene ratne ciljeve. To Sarajevo je glavni grad svih građana naše države u kojem svi trebamo tražiti i ostvarivati svoja prava”, poručio je Nikšić.

Nikšić ukazuje da “svi građani imaju prava koja proističu iz činjenice da je Bosna i Hercegovina pomorska zemlja, te da je svaka odgovorna politika dužna štititi pravo građana”. Smatra i da će gradnja Pelješkog mosta “i sa njom povezano narušavanje suvereniteta Bosne i Hercegovine imati posljedice na nas, našu djecu i njihovu djecu”.

“Pozivam HDZ BiH da odustane od ratnog cilja podjele Bosne i Hercegovine na tri etničke državice na šta upućuje gotovo svaka njihova aktivnost u posljednjih tridesetak godina. Taj cilj neće biti ostvaren. To nije uspjelo u ratu, a neće ni u miru. Previše je ljudi žrtvovano za ostvarenje tog suludog cilja u ratu.

Prestanite sa žrtvovanjem naših novih generacija, generacija koje svoj stav pokazuju okrećući leđa toj politici, gledajući ka Njemačkoj i drugim demokratskim, građanskim državama. Prestanite, jer vam to nikada neće proći, jer to ljudi ove države neće dozvoliti. Okrenimo se svi zajedno rješavanju životnih problema građana, kako bi Bosna i Hercegovina bila zemlja za sve nas u kojoj će se mladi ljudi vraćati i ostajati, a ne bježati iz nje glavom bez obzira”, zaključio je Nikšić.

HDZ BiH: Politička i medijska ofenziva Bošnjaka

“Priča oko Pelješkog mosta izazvala je toliko kontroverzi u Bosni i Hercegovini da je nemoguće ne zapitati se što je sporno oko same realizacije projekta koji uvelike predstavlja i veliki dobitak za samu Bosnu i Hercegovinu”, naveo je HDZ BiH u priopćenju.

Reakcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića ocijenili su “političkom i medijskom ofenzivom bošnjačkih političkih predstavnika protiv izgradnje mosta”, ukazujući kako su njih dvojica istaknuli da se radi “o direktnoj povredi bosanskih (i valjda hercegovačkih) prava na otvoreno more, kao i neriješenog pitanja granica”.

“Iako sama izgradnja Pelješkog mosta predstavlja strateški interes i za Bosnu i Hercegovinu, prvenstveno zbog prometnog rasterećenja prostora Neuma koji se pojavljuje svake godine za vrijeme ljetne sezone, ali i gospodarske i turističke prednosti zbog direktne povezanosti sa cjelokupnim jugom Hrvatske, političko Sarajevo i dalje tvrdi da se radi o gruboj povredi bosanskog suvereniteta”, konstatira HDZ BiH.

Navode i kako se “stječe dojam da je pitanje Pelješkog mosta daleko dublje prirode nego što to službeno žele istaknuti bošnjački predstavnici”.

“Iako su strateške i infrastrukturne prednosti koje BiH dobiva poprilične i s više aspekata nemjerljive, postavlja se pitanje kako izgradnja toliko spornog mosta utječe na geopolitičke vidike bošnjačkih lidera u pogledu bosanskohercegovačkog juga”, pitaju u HDZ-u BiH.

U dijelu priopćenja osvrnuli su se i na dokument iz 1995. godine, pod nazivom “Bosansko primorje i Neum”, u kojem su, kako navode, “sadržani geopolitički pogledi na prostor Neuma i izgradnje pomorske luke na tom prostoru” i kojim se “predviđa Neum kao strateško uporište bosanskih ciljeva i izlaska na more, kao i pokušaja direktnog utjecaja na taj prostor kroz izgradnju morske luke, a samim time i izmjene etničkog sastava kojim bi tadašnji bošnjački lideri uspjeli poklopiti jedini prostor na kojem je BiH imala pristup moru”.

“Konjic i Jablanica (plus Stolac i Neum) predstavljali su tzv. zelenu transverzalu kojom bi Sarajevo dugoročno dirigiralo i koji bi držali direktno pod svojom kontrolom, a samim time i uvjetovali sve buduće projekte”, navodi HDZ BiH.

Po njihovom stajalištu, “bošnjački politički predstavnici jasno i nedvosmisleno spremni su žrtvovati strateške i infrastrukturne interese cijele države u korist vlastitih (etničkih i nacionalnih) interesa, predstavljajući to kao patriotizam, iako se radi o sebičnim ratnim ciljevima koje izgradnja Pelješkog mosta uvelike remeti”.

Zvizdić pisao Plenkoviću, Izetbegović najavio tužbu

U međuvremenu je predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić uputio pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću kojim ga moli da Hrvatska obustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi pitanje granice na moru između dvije države.

Nakon Zvizdića Plenkoviću je pisao i Vjekoslav Bevanda, državni ministar financija i trezora te Zvizdićev zamjenik u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

Napisao je kako “stavovi u pismu predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića ne predstavljaju službene stavove Vijeća ministara BiH, nego su to isključivo osobni stavovi potpisnika pisma i stavovi Stranke demokratske akcije”.

“Najava da će Republika Hrvatska otpočeti radove na izgradnji Pelješkog mosta, ignorišući protivljenje nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i odredbe Konvencije UN-a o pravu mora, predstavlja flagrantno ugrožavanje suverenog prava Bosne i Hercegovine na pristup otvorenom moru”, poručio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović.

Najavio je i kako će BiH zaštitu svojih prava tražiti pred međunarodnim institucijama.

Potpisivanjem zapisnika o uvođenju kineskog konzorcija u gradnju Pelješkog mosta, u Stonu na poluotoku Pelješac i službeno je u ponedjeljak počela realizacija tog infrastrukturnog projekta.

Početak radova očekuje se na jesen, a završetak radova predviđen je do 2022. godine.

Most će biti dug 2,4 kilometra sa četiri prometne trake i omogućit će povezivanje krajnjeg juga Hrvatske, odnosno Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom zemlje.

Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura, a 85 posto sredstava osigurala je Europska komisija.

Izvor: Al Jazeera i agencije