Grabar-Kitarović uskoro s Vučićem, ali i Putinom

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u predstojećem će razdoblju svoj fokus u vanjskoj politici usmjeriti prema odnosima s BiH i Srbijom, a u listopadu namjerava posjetiti Rusiju, objavio je visoki izvor iz njezinog ureda na zagrebačkom Pantovčaku.

Isti izvor je naveo i kako postoji mogućnost da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić stigne u službeni posjet Hrvatskoj. Srbijanski mediji nedavno su najavili, pozivajući se također na hrvatske diplomatske izvore, da će Vučiću do kraja godine stići poziv za službeni posjet Hrvatskoj.

U uredu hrvatske predsjednice naglašavaju kako žele da dođe to tog posjeta koji nipošto neće biti protokolaran, nego sadržajan kako bi se krenulo u rješavanje otvornih pitanja, a to se poglavito odnosi na pitanje nestalih te problema srpskog zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji.

Predsjednica Grabar-Kitarović će, navodi izvor, predložiti sastanak Vučića i hrvatskih veterana, a jedna od tema bi mogla biti postavljanje spomen-ploče u bivšem logoru u Stajićevu, nedaleko Zrenjanina u Srbiji.

Između Grabar-Kitarović i Vučića, ističe isti izvor, postoji određena razina povjerenja i vjeruje da srbijanski predsjednik “želi pokrenuti neke stvari”. Na Pantovčaku se nadaju postizanju dogovora koji će onda otkloniti bilo kakve elemente hrvatskog zaustavljanja Srbije u pregovorima s EU.

Bez Rusije se ne može

Sredinom listopada Grabar-Kitarović putuje u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom. To ne znači, kazao je izvor, odustajanje od hrvatske podrške Ukrajini na njezinom integracijskom putu, ali odnose s Rusijom nužno je održavati.

Bez Rusije se ne može ni u svjetskoj globalnoj politici, niti na prostoru jugoistoka Europe, a i u bilateralnom smislu riječ je o značajnom partneru, kaže izvor dodajući kako je poznato da Rusija prema Hrvatskoj gaji dvoznačan stav s obzirom na članstvo Hrvatske u EU i NATO-u.

Izvor kaže da će jedno od pitanja o kojem će se razgovarati biti i rafinerija u Bosanskom Brodu te dodaje kako s ruske strane postoji spremnost na plinifikaciju rafinerije, a za to će biti potreban jedan multilateralni memorandum te se u tom pogledu nada da neće biti “inata” iz Sarajeva.

Razgovarat će se i o Inicijativi triju mora i Hrvatska će u Moskvu odnijeti “katalog projekata” kako bi se objasnilo da je Inicijativa prvenstveno usmjereno na konkurentnost gospodarstva te prometno i energetsko povezivanje. Svjesni su, kazao je izvor, da to povezivanje smeta ne samo nekim silama izvana nego i iz Hrvatske, ali nije rekao kojima.

U Moskvi se neće moći izbjeći razgovor o Agrokoru s obzirom na kredite koje je taj koncern dobio od ruske Sberbanke, kažu na Pantovčaku.

Nekoliko dana prije predsjednice u Moskvi će službeno boraviti i potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić te razgovarati o toj temi.

Zbog navedenih aktivnosti Grabar-Kitarović neće s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem ići u New York na Opću skupštinu UN-a, iako je to bilo planirano, već mjesec dana kasnije, nakon razgovora s Putinom u Moskvi.

Tom će prigodom predsjednica, navodi izvor, u Ameriku prenijeti i poruke iz Moskve, jer se primjećuje da u SAD-u postoji dihotomija između dijela Bijele kuće koja želi razvijati snažniji odnos s Rusijom, a s druge strane State Departmenta i jednog dijela Kongresa koji su izrazito protiv odnosa s Rusijom.

Retorika iz BiH ‘neprijateljska’ prema Hrvatskoj

U pogledu odnosa s BiH, koja će također biti jedna od tema posjeta New Yorku, izvori s Pantovčaka naglašavaju nužnost reforme izbornog zakona, i nastavak europske integracije, te navode kako je to “brana protiv jačanja islamskog radikalizma” u toj zemlji za koji već postoje brojni pokazatelji.

Visoki izvor ističe i da je retorika iz BiH postala “izrazito neprijateljska” prema Hrvatskoj, za što dijelom uzrok vidi i borbu za vlast u susjednoj državi, a također upozorava da turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan “gotovo da upravlja politikom u BiH” navodeći da se redovito telefonom čuje sa čelnikom Stranke demokratske akcije i članom Predsjedništva BiH, Bakirom Izetbegovićem, prenosi Hina.

Na Pantovčaku upozoravaju i da je “u BiH u ovom trenutku prisutno 5.000 salafista što zajedno s onima koji ih podržavaju čini oko 10.000 ljudi s vrlo radikalnom retorikom i namjerama”.

Postoje, navode, “i enklave u BiH koje već djeluju prema Hrvatskoj”, ali hrvatske službe to jako dobro prate i pripravne su. Iz ureda hrvatske predsjednice naglašavaju i jako dobru suradnju s Islamskom zajednicom u Hrvatskoj.

“Moramo međunarodnu zajednicu uvjeriti da se ne smije potcijeniti stanje u BiH, da se jako brzo razvija radikalizacija zbog sadašnjeg političkog vakuuma jer ljudi tamo imaju osjećaj da ih nitko neće te se okreću nekom trećem”, sumira izvor ističući važnost stabilnosti BiH za cijeli jugoistok Europe.

U pogledu Slovenije visoki izvor kaže da se predsjednica ne želi osvrtati na izjave slovenskih čelnika oko otvorenog pitanja granica, ali upozorava da njihovi stavovi jako utječu na druge jer će se, kaže, početi javljati megalomanski zahtjevi od drugih susjednih država koje osjećaju priliku da stisnu Hrvatsku i prikažu je kao problematičnu državu.

U pogledu ploče Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) u Jasenovcu u uredu hrvatske predsjednice kažu da za sve treba postojati pravna osnova. Pozdrav “Za dom spremni’, kaže izvor, ustaše su “kompromitirale” te ističe da ima puno drugih lijepih pozdrava. Predsjednica će, dodaje, podržati svako rješenje koje Vlada donese o ploči.

Izvor: Agencije