Brexit ojačao švicarski franak

Direktne posljedice rezultata britanskog referenduma o napuštanju Evropske unije, u Srbiji su prvi osjetili vlasnici 22.000 stambenih kredita u švicarskim francima.

Njima je zbog najnovijeg jačanja te valute za samo jedan dan rata uvećana za šest švicaraca ili pet i po eura, a nekima ukupan dug i do dvije hiljade eura.

U odsustvu rješenja za otplatu kredita, jedan dio dužnika preselio se ispred Vlade. Danonoćno, po hladnoći i vrelini. Nagli pad britanske funte i jačanje franka dodatno su opteretili njihov položaj.

„Samo od petka, kada se desio taj izlazak Velike Britanije iz Evropske unije, nama je rata skočila za nekih dve do tri hiljade dinara, ili nekih 25 do 30 evra. A na glavnicu kredita to se odrazilo skoro 1500 do 1700 evra. Znači ono sve što smo davali ove godine palo je u vodu”, kazao je Veljko Rondović, kamper iz Beograda.

Vladimir Žilnik uzeo je kredit od 63 hiljade eura. Za osam godina otplatio je pola, ali je sada, zbog konverzije kredita u franke i njihovog jačanja, dužan 70 hiljada eura, 423 mjesečno.

„Ovo je skoro moja cela plata. Sreća, pa mi je žena zaposlena pa izdržavamo. Ali preko 80 posto plate mi odlazi na ratu. Naravno da mi je teško. Ne znam dokle ću moći još ovako”, rekao je Vladimir Žilnik, kamper iz Novog Sada.

Kompromisno rješenje

Kampiranje ispred Vlade za sada nije dalo rezultate, kao ni nekoliko prethodnih masovnijih protesta. Sada Udruženje “Efektiva” predlaže državi i bankama kompromisno rješenje, po uzoru na Hrvatsku  konverziju u euro kredite.

“Banke ne duguju švajcarske franke i to je jasno. To one čak iskazuju u svojim godišnjim bilansima koje daju Narodnoj banci Srbije. To su javna dokumenta. Kao što nisu ni deponovale švajcarske franke u obavezni depozit Narodnoj banci. Poreklo ovog novca je iz građanskih depozita građana i privrede i, delimično, iz zaduženja banaka u eurima. Zato nemaju imperativ vraćanja ovih kredita u švajcarskim francima, kao što se često potencira i što je netačno”, rekao je Boško Cerović, iz Udruženja „Efektiva”.

Država nudi svoja rješenja, smanjenje kamata, produžetak rokova otplate, i djelimičnu konverziju kredita u euro.

„Ne bih volela da iko preporučuje ni banci, ni državi da zavlači ruku u džep svih, da bi rešila probleme pojedinih. Posebno što u okviru te grupe nisu svi jednaki, nisu svi socijalni slučajevi”, kazala je Jorgovanka Tabaković, guvernerka Narodne banke Srbija. 

Ponudu države prihvatilo je tek 14 posto dužnika. Za kampere ispred Vlade ona je kozmetička.

“Ja ne želim da nijedan građanin ove zemlje plati jedan dinar za mene. Ja sam odgovorna finansijski i ja hoću da platim svoje dugove. Samo hoćemo fer uslove da platimo. Ja hoću da platim pod uslovima koje sam prihvatila, a ne da se banka bogati na račun nas”, rekla je Dragica Pajić, kamperka iz Beograda.

„Obešena plastična lutka i oni koji nose tu simboliku ne nameravaju da napuste prostor ispred Vlade. Tu su duže od tri meseca. Iz Vlade im se niko ne obraća, a sve više se utapaju i u uobičajenu dnevnu sliku prolaznika“, javlja novinar Nebojša Grabež.

Izvor: Al Jazeera