Hrvatska: Stižu izbjeglice, s njima i izazovi

Na osnovu kvota koje je odredila Evropska unija, prvih 50 izbjeglica u Hrvatsku bi trebalo stići u julu. Država bi im zatim trebala omogućiti smještaj, zapošljavanje, učenje jezika, zdravstvenu zaštitu i socijalnu pomoć. Akcijski plan koji to regulira Hrvatska još nije donijela.

Strpljivost i upornost riječi su koje Iračanin Samir još nije naučio, ali ga najbolje opisuju. Jedan je od tražitelja azila u Hrvatskoj, gdje je, poput mnogih migranata s Bliskog istoka, nakon mukotrpnog puta stigao prije tri mjeseca.

Hrvatski jezik pokušava savladati u zagrebačkom Centru za strance “Porin”.

Odobreno samo 180 zahtjeva

„Volimo Hrvate jer su veoma blagi prema nama i u mnogim stvarima su nam pomogli. Pružili su nam veliku pomoć i sve što smo zatražili, to smo i dobili. Ono što nam nedostaje i što želimo jeste da se obrazujemo“, rekao je Sammir Mahamad Hamiad Hasan.

Reći će to i ostali smješteni u Centru za strance, nadajući se da će dobiti azil. No, u posljednjih 12 godina odobreno je samo 180 od 5.000 takvih zahtjeva. Da progovore hrvatski, azilantima bi zakonski trebala osigurati država, no u stvarnosti se više oslanjaju na volontere.

„I dalje u ovoj godini niti jedna osoba koja je dobila azil nije krenula ići na taj tečaj, zato što natječaj još nije napravljen i što još nije uspostavljen ugovor sa nekakvom školom koja bi to obavljala“ kazala je Sara Kekuš, tehnička koordinatorica Inicijative “Dobrodošli”. 

Nakon utvrđivanja kvota u Evropskoj uniji, prvih 50 izbjeglica iz Italije, Turske i Grčke u Hrvatsku je trebalo stići još u maju, ali to je odgođeno za juli. Do kraja iduće godine planiran je dolazak 1.600 ljudi, no čini se kako iz kampova u Turskoj gotovo niko ne želi baš u Hrvatsku.

“U ovom trenutku još nisu točno identificirane osobe koje će se premjestiti / preseliti u Republiku Hrvatsku”, saopćili su iz Ministarstva unutarnjih poslova RH.

Hrvatska do pada Vlade nije donijela međuresorni Akcijski plan za integraciju izbjeglica, iako se svima koji će doći garantuje socijalna i zdravstvena zaštita, obrazovanje i zapošljavanje. Prvih šest mjeseci izbjeglice mogu provesti u nekom od prihvatnih centara. A onda bi ih država trebala stambeno zbrinuti.

Integracija izbjeglica

„To će biti državni stanovi koji moraju biti adekvatno uređeni i namješteni. Intencija je da se ide na veće gradove upravo radi njihove lakše integracije. Govorilo se nešto o tome da će to biti Split, Zagreb i Rijeka“, kazala je Danijela Gaube, savjetnica u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.

Zvuči dobro samo na papiru, ako se pitaju civilna udruženja. 

„Zadnjih smo godina imali prilike vidjeti da je Ministarstvo socijalne politike i mladih ustupilo svega 12 stanova za život izbjeglicama, ostali stanovi se iznajmljuju cijelo vrijeme. Dakle, Hrvatska ima imovinu koju treba staviti na raspolaganje, treba je urediti i učiniti adekvatnom za život izbjeglica“, rekla je Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije.

Uprkos tome, izbjeglice su Hrvatskoj zahvalne, nadajući se kako će postati njihov dom.

Izvor: Al Jazeera