Učinci eksperimentalne hrvatske vlade
Eksperimentalna hrvatska vlada kako su je mnogi, pa i sami njeni članovi kasnije zvali, nakon pet mjeseci došla je kraju. Umjesto najavljenih reformi – javne uprave, smanjenja broja ministarstava, javnog duga, izmjena poreznog sistema veći dio mandata obilježile su ideološke podjele i sukobi. Hrvatske građane, raspusti li se Sabor u ponedjeljak, najesen čekaju novi, prijevremeni parlamentarni izbori.
„Ovdje smo mi svi da služimo hrvatskim građevinama”, kazao je Tihomir Orešković, tehnički premijer.
Jezik mu nije bio jača strana, ali ekonomija jeste. Biznismen Tihomir Orešković, kanadski Hrvat postao je nestranački premijer kompromisnim dogovorom HDZ-a i Mosta.
Samo pet mjeseci od preuzimanja čela Vlade HDZ, koji ga je i doveo na vlast, odlučio ga je smijeniti. I to jer je premijer od Karamarka zatražio ostavku nakon otkrivanja poslovne suradnje njegove supruge i lobiste MOL-a. Za Karamarkovu ostavku iz istog razloga bio je i partner Most.
„Premijer više ne uživa naše povjerenje. Mi nećemo nikoga vući za rukav, što se nas tiče slijede novi izbori ili rekonstrukcija Vlade, ali bez Mosta”, rekao je Tomislav Karamarko.
„Most i dalje inzistira na ostavci prvog potpredsjednika TK zbog njegove osobne kompromitacije”, rekao je Božo Petrov.
Nesuglasice u Vladi rano su počele. Krenule su s HDZ-ovim ministrom branitelja, i to zbog afere s namjenskim kreditom. O novom ministru pregovarali su dva mjeseca. Toliko se tražio kompromis i za čelnog čovjeka tajnih službi. Problematičnom se pokazala i policija. Iako Mostov resor, Karamarko je predlagao smjene i imenovanja.
Najavljene reforme
„Zakon o policiji je jasan tako da se dobro zna tko je kome i za što odgovoran”, kazao je Vlaho Orepić, ministar unutrašnjih poslova (Most).
„Orepić mora znati da sam i ja odgovoran za rad MUP-a, nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku”, kaže Karamarko.
No, na zamjerku mnogih, niti jednom nije sazvao sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost pa ni nakon niza terorističkih napada u Evropi. Da postoje nesnalaženja vladajućih, vidjelo se i u Saboru.
Kada i jesu, uglavnom su raspravljali o izvještajima, a onaj dječje pravobraniteljice nisu prihvatili, što je presedan u Evropi.
Domaća, ali i strana javnost, udruženja i kulturni radnici, te strani ambasadori upozoravali su na ugrožavanje slobode medija, čistke na nacionalnoj televiziji, a imenovanje Zlatka Hasanbegovića ministrom kulture pokrenulo je nekoliko protesta.
Tražila se i ostavka ministra obrazovanja. Deseci hiljada građana zatražili su nastavak reforme obrazovanja nakon što se iz nje povukla ekspertna skupina, zbog, kako su kazali, pokušaja političkog utjecaja vladajućih.
Od niza najavljenih, prošla je tek reforma kojom su poskupile zdravstvene usluge, te smanjenje službenih troškova za dužnosnike. Pred sam pad Vlade potpisan je višemilionski ugovor o eksploataciji ugljikovodika na kopnu, a prodan je i državni udio u firmi Končar.
Izvor: Al Jazeera