Protiv šumskih požara i videonadzorom
Regija se svake godine suočava s požarima čije su posljedice višestruke. Stručnjaci upozoravaju da je prevencija najvažnija, a Europska unija pokreće projekat videonadzora nad šumom u regijama uz Jadransko more.
Takav sustav je nedavno instaliran u Prijepolju na jugozapadu Srbije, ali je početna faza obilježena tehničkim problemima.
Iako bi stalno trebali imati nadzor, čime će im biti omogućeno da prate stanje na terenu, sada im to nije moguće bez resetiranja sustava, nakon svakog nestanka struje. Vatrogasci iz Prijepolja su nemoćni bez informatičara iz Beograda.
“Mi smo u kontaktu s njima i oni će doći da to otklone kako se ubuduće ne bi dešavalo”, kaže Vujadin Kovačević, zapovjednik Vatrogasne jedinice Prijepolje.
Jednu uspješnu intervenciju već su, kaže, imali zahvaljujući videonadzoru.
“Prilikom postavljanja kamera odmah smo imali jedan požar koji smo uočili u rejonu Zlatara. Adekvatno smo reagovali”, dodaje Kovačević.
Na TV-predajnicima iznad Prijepolja postavljene su tri kamere. Pokrivaju blizu 80 posto površine te općine, kao i dijelove Nove Varoši i Priboja. Iako su namijenjene za prevenciju požara, u Srbijašumama kažu da mogu koristiti i za sprječavanje krađe šume.
“Ne može konkretno snimiti sam čin krađe u smislu sječe stabala, ali promet drveta umnogome može pomoći da se otkriju počinioci, a dobar dio puteva je pokriven ovim nadzorom”, navodi Milan Baranac iz Srbijašuma, direktor Gazdinstva Prijepolje.
Prijepolje gazduje na gotovo 54.000 hektara šume, od najmanje 897.000 na koliko gazduju Srbijašume.
“Prijepolje je izabrano za početak primjene projekta, jer je ova opština jedna od najbogatijih četinarskom šumom. Istovremeno, ta šuma je s visokim rizikom od požara”, javio je Al Jazeerin reporter Emir Skenderagić.
Po tri kamere u BiH i Srbiji, a 33 u Hrvatskoj
Mnogo je takve šume širom regije, požari ne znaju za međudržavne granice, pa svima koristi projekt Europske unije, čiji je cilj prevencija požara.
Dok je projekt u Srbiji počeo instaliranjem tri kamere u Prijepolju, Hrvatska planira postavljanje 33 kamere, što dijelom financira i vlastitim sredstvima, dok se u Bosni i Hercegovini očekuje instalacija tri kamere u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
U Federalnoj upravi Civilne zaštite kažu da dio sredstava iz projekta treba koristiti i za obuku i opremu vatrogasaca.
“U zavisnosti od općina i kantona imamo vozila koja su stara od 15 do 45 godina. U zavisnosti od toga kako općina ili kanton finansijski stoji, tako imate i stanje u profesionalnim vatrogasnim jedinicama”, objašnjava Majda Kovač iz Federalne uprave Civilne zaštite.
Ako stanje ne bude unaprijeđeno, posljedice sve većih požara bit će još gore, upozoravaju ekolozi.
“Na žalost ni ne znamo kolike su štete, jer to niko nije istraživao. Imamo neka satelitska mjerenja i po tome su te nekakve vrijednosti koje imamo. S tim što nisu samo direktne posljedice požara… Kad je šuma pogođena požarom ili je pogođena sušom, imate onda najezdu potkornjaka i drugih nametnika, tako da se posljedice eksponencijalno uvećavaju”, ukazuje Anes Podić iz Udruženja “Eko akcija”.
Dodaje da su zbog klimatskih promjena sve izvjesniji katastrofalni požari u regiji. Smatra da tehnologija može pomoći u prevenciji, ali da se na ovim prostorima ona često ne koristi u punom kapacitetu.
Izvor: Al Jazeera