Sigurnim kućama u BiH prijeti gašenje
Dvadeset dvije nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini upozoravaju na mogućnost gašenja sigurnih kuća ukoliko izmjene federalnog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici budu usvojene u obliku u kojem su predložene. Time će, kažu, biti ugrožene i žrtve i same nevladine organizacije. Iz nadležnih ministarstava im poručuju – kritike su preuranjene, javna rasprava o zakonu tek slijedi.
Nekadašnja štićenica ponovno prolazi poznatim prostorijama, ovaj put praznim. U sigurnoj kući bila je dva puta, jednom trudna, drugi put sa dvoje djece.
“Bila sam vani, svukuda sam spavala. Ovo je jedini spas bio za mene i za moju djecu”, govori ona.
U vrijeme kada je boravila tu, kuća je bila puna žena i djece. Najveću podršku pružale su im psihologinje i socijalne radnice.
“Pričale su sa nama uvijek… Da ne plačemo, da nam nije tužno…”
Nema novca
Od jula prošle godine sigurna kuća u Mostaru je prazna, prvi put od osnivanja 2000. godine. Ne zato što nema slučajeva porodičnog nasilja, već zato što nema dovoljno novca.
“[Zatvorena je] iz razloga što nam nisu prošli mnogi projekti, tako da sredstva koja smo imali nisu bila dovoljna da funkcioniše čitav aparat u sigurnoj kući”, objašnjava Azra Hasanbegović, direktorica udruženja građana Žena BH iz Mostara.
A taj aparat podrazumijeva mnogo više od pružanja krova nad glavom, objašnjava psihologinja Dijana Vučetić.
“Od početka, kada osoba dođe ovdje, radi se na adaptaciji njenoj na sigurnu kuću, na osoblje, na ljude sa kojima će da se susreće nadalje. Zatim radimo zajedno sa ostatkom stručnog tima plan za dalje, odnosno neku vrstu izlazne strategije”, ističe.
Sada razmatraju kako izaći iz ovog problema. Prije tri godine usvojen je zakon prema kojem troškove za zbrinjavanje žrtava treba snositi entitet Federacija Bosne i Hercegovine sa 70 posto i budžet kantona sa 30 posto, ali to nikada nije zaživjelo. Umjesto redovnog finansiranja, uslijedile su izmjene zakona, iz Mostara javlja novinarka Al Jazeere Nataša Kovačev.
“Pored ove u Mostaru, u Federaciji postoji još pet sigurnih kuća. Nijednu od njih nije osnovala neka vladina institucija. Dakle, sve postoje zahvaljujući zalaganju nevladinih organizacija, a one sad upozoravaju na to da bi opstanak sigurnih kuća mogao biti doveden u pitanje ukoliko budu usvojene najavljene izmene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici”, dodaje.
Spremni za raspravu
Sporan je Član 35, prema kojem će se sigurne kuće osnivati samo kao ustanove. To poskupljuje i usložnjava njihov rad te ugrožava opstanak nevladinih organizacija, upozoravaju one. Druga zamjerka je način na koji je nacrt zakona stigao od radne grupe do zastupnika 1. decembra.
“Dakle, pet članova je bilo. Od toga je tri člana bilo protiv da se ovakav član usvoji. Međutim… Zato smo i bili iznenađeni 1. decembra, kad je kao takav izašao na glasanje”, ističe Jasna Zečević, predsjednica udruženja građana Vive žene iz Tuzle.
Ovo je tek nacrt zakona, na koji najprije kantonalne skupštine, a zatim i šira javnost, putem javne rasprave trebaju dati mišljenje, pojašnjavaju u federalnom Ministarstvu pravde.
Nevladine organizacije odgovaraju da su spremne za raspravu. Od zakonodavca traže da im omogući da nastave sa dosadašnjim radom, uz pokrivanje svih troškova koje sigurne kuće imaju, uključujući one za komunalije, održavanje prostora i plate osoblja.
Izvor: Al Jazeera