Hrvatske štediše mogle bi dobiti novac prije bosanskih

U ured u Ljubljani, iz Hrvatske i BiH, dnevno stiže više od 300 zahtjeva za povratom devizne štednje.

Zahtjevi se predaju na posebnom formularu, a svoj je ispunila i Irena.

Procedura joj se ne čini komplicirana, a štednju je imala u zagrebačkoj podružnici.

“Za mene su štedile moje tete i moja mama. Točan iznos ne znam, nešto sitno u njemačkim markama. Ali u današnje vrijeme ne znam tko može štedjeti i to je puno”, istakla je Irena Hršak, štediša Ljubljanske banke.

Drugima je ostalo puno gorčine.

“A kako ću biti zadovoljan, 20 i više godina su mi držali te novce, mogao sam ih utrošiti”, kaže Milan Bogdanović.

Presuda u Strasbourgu

Deviznu štednju, procjenuje se, čeka oko 250.000 hiljada štediša iz Hrvatske i BiH, što bi Sloveniju moglo koštati 385 miliona eura.

No, neće svi zatražiti svoj novac – pojašnjava zagrebački advokat, koji godinama zastupa štediše.

 “Stvar je u tome da je masa ljudi imala male uloge, a masa tih ljudi nisu nasljednici prvog reda i moraju platiti porez na nasljedstvo”, tvrdi Milivoje Žugić, advokat dijela štediša Ljubljanske banke.

Nakon presude suda u Strasbourgu, Slovenija je nakon više od 20 godina bila primorana vratiti deviznu štednju. Prvi zahtjevi predani su prije mjesec dana.

 “Prvi izračuni očekuju se u siječnju ove godine. Prve isplate stare devizne štednje dva mjeseca kasnije.”, izvijestila je Al Jazeerina reporterka Ivana Brkić Tomljenović.

Slože li se sa slovenskim izračunom, i ne odluče se na sudski spor, hrvatske štediše novac će dobiti prije bosanskih.

Centralna baza

Visoka predstavnica Slovenije za sukcesiju Ana Polak Petrič kaže da nemaju puni uvid u bazu podataka sarajevske podružnice. 

 “Bez pridobivanja podataka, taj dio štednje ne možemo vratiti. Pojasnit ću vam vrlo plastično – dođete li u banku, a ta banka nema podatka da ste vi kod njih štediša, nigdje na svijetu nećete dobiti svoj novac”, tvrdi ona.

U Bosni i Hercegovini tvrde drukčije.

“Mi smo Sloveniji dostavili sve podatke. Na kraju krajeva, centralna baza Ljubljanske banke sa svim podacima je bila u Ljubljani. A zašto Slovenija odgovlači – vjerojatno kupuju vrijeme”, mišljenja je Monika Mijić, zastupnica Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava.

A vrijeme nije saveznik štediša. U bosanskoj udruzi kažu da su spremni na nove tužbe.

 “Za slučaj da nas dvije države učine mangupima..U tom slučaju ćemo morati voditi bitku da nam BiH plati tu štednju”, zaključila je Amila Omersoftić iz Udruženja bosanskih štediša Ljubljanske banke.

U tom slučaju, opet bi godine mogle proći dok ne dobiju svoju ušteđevinu.

Izvor: Al Jazeera