Dvije crkve počinju dijalog o Stepincu

Papa Ivan Pavao II vjernicima je Alojzija Stepinca preporučio kao 'novog zastupnika pred Bogom' (EPA)

Sabor Srpske pravoslavne crkve odlučio je prihvati dijalog s Rimokatoličkom crkvom povodom namjere da kanonizira kardinala Alojzija Stepinca.

Za predsjednika Komisije za dijalog imenovan je mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije.

Sveti Sinod SPC-a će, po nalogu Sabora, formirati odgovarajuću komisiju i razgovarat će se o Stepinčevoj ulozi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata, a u kontekstu srpsko-hrvatskih odnosa u 20. vijeku.

Protiv kanonizacije Stepinca su i SPC i državni vrh, a predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je tim povodom prošle godine pisao papi Franji, s kojim će se sastati u septembru.

Protekle sedmice Nikolić je o toj temi razgovarao u Beogradu s kardinalom Kurtom Kohom, predsjednikom Papinskog savjeta za promociju kršćanskog jedinstva i, prema informacijama sa sastanka, upozorio Vatikan da odustane od kanonizacije Stepinca.

Nikolić je izrazio zabrinutost da bi odluka o proglašenju Stepinca svetim narušila sve do sada urađeno na poboljšanju odnosa Srbije i Hrvatske.

Proglašen blaženim

Stepinca je Rimokatolička crkva 1998. godine proglasila blaženim, što je presudan korak ka proglašenju za svetitelja.

U srpskoj javnosti Stepinac je poznat prije svega kao čelnik “Crkve u Hrvata”, odnosno nadbiskup zagrebački iz vremena NDH-a.

Stepinac je unesen u rimokatolički kalendar kao “blaženik”, a svojevremeno ga je papa Ivan Pavao II vjernicima preporučio kao “novog zastupnika pred Bogom”.

Oktobra 1946. godine zagrebački sud osudio je Stepinca na 16 godina zatvora i prisilnog rada te na gubitak političkih i građanskih prava zbog toga što je, kako je navedeno u optužnici, sarađivao s ustašama i okupatorom.

Bio je pet godina u zatvoru Lepoglava, odakle je pušten krajem 1951. godine, od kada se nalazio u nekoj vrsti kućnog pritvora u rodnom Krašiću, nedaleko od Zagreba, sve do smrti 1960. godine.

Izvor: Agencije