Hidroelektrane ugrožavaju ekosistem Save

Ako se ostvare planovi, na rijekama diljem Balkana u idućih nekoliko godina bit će izgrađeno blizu dvije tisuće hidroelektrana.

Velik broj njih na najdužoj balkanskoj rijeci – Savi. Ekolozi upozoravaju da će najzdravije rijeke u Europi biti zauvijek  promijenjene.

Balkanski losos je alfa-predator, na vrhu je hranidbenog lanca. Naraste i do metar i 80 centimetara  i živi samo u čistim vodama.

Najveće svjetsko stanište upravo su mu rijeke regije. I prijeti mu izumiranje jer bi se Sava iz divljih brzaca, mogla pretvoriti u mirnu vodu kraj hidroelektrana.

“U sljedećih 15 godina Slovenija planira na području od pedesetak kilometara rijeke Save izgraditi još 10 hidroelektrana i davati ih u koncesiju. Projekt je to vrijedan više od milijardu i 100 milijuna eura, no slovenske vlasti pred kamerama o njemu zasad ne žele govoriti. No, govore ekolozi i to vrlo glasno. Kažu – taj će projekt uništiti staništa balkanskog lososa, ali i mnogih drugih endemskih životinjskih vrsta”, javlja reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.

Prelijevanje problema iz zemlje u zemlju

Nije stvar samo u nekoliko životinja, kažu aktivisti projekta “Spasimo plavo srce Europe”.

Rijeke regije najzdravije su na cijelom kontinentu, a prekomjerna gradnja hidroelektrana, strahuju, imat će ozbiljne posljedice.

“Problem koji moramo istaknuti je taj da upravo stojimo na zalihama vode za cijelu Ljubljanu. I ako se izgrade brane, ne znamo kakve će posljedice biti, hoće li nivo vode pasti, kakva će biti kvaliteta. Mi u Ljubljani ne trebamo dodatno prerađivati vodu, pijemo je izravno iz slavine. A to je vrlo, vrlo vrijedno”, Kaže Neža Posnjak, slovenska koordinatorica kampanje “Spasimo plavo srce Europe”.

Iz jedne u drugu zemlju, s rijekama se prelijevaju i problemi. Slovenske hidroelektrane blokiraju protok potrebnog sedimenta u hrvatski dio Save, a ne pomaže ni prekomjerno vađenje šljunka.

Posljedica – rijeka tone u svoje korito, s njom pada i razina podzemnih voda pa se i bunari moraju kopati sve dublje.

I u hrvatskom parku prirode Lonjsko polje upozoravaju – dodatna regulacija toka Save, koja se planira kako bi rijeka bila plovna, dodatno će ukopati rijeku i cijeli ekosustav.

Teško povratiti izgubljeni balans

“Kad nestanu te male i srednje, te dobre poplave, te pozitivne poplave, onda će jako puno vrsta nestati iz Parka zbog kojih je Park zapravo proglašen. Sve te vrste ovise o tome da jedno vrijeme u parku ima vode, ali ne previše, i jedno vrijeme da nema vode”, objašnjava Goran Gugić, ravnatelj Parka prirode Lonjsko polje.

Riješenje postoji, kažu u Hrvatskim vodama.

“U toku je izrada projekata za šest pragova u rijeci Savi koji bi podigli nivoe vode u Savi i tada bi, naravno, Sava mogla ulaziti u Lonjsko polje. Ali ti pragovi nisu samo za Lonjsko polje, nego su za podizanje nivoa podzemnih voda u Zagrebu na vodocrpilištima, gdje će biti onda i bolje i dodatne količine vode za vodoopskrbu ovog područja”, kaže Ivica Plišić, generalni direktor Hrvatskih voda.

I tu se priča zapliće u krug – postavljanje pragova, naime, građevinski je zahvat koji potencijalno ugrožava lokalne životinjske vrste. Zato Ministarstvo okoliša, kažu u Hrvatskim vodama, teško izdaje dozvole.

Jednom kad se prirodni balans poremeti, upozoravaju eko-aktivisti, teško ga je ponovno uspostaviti. Pa u potrazi za izvorima energije, kažu, ne bismo trebali izgubiti izvor zdravlja.

Izvor: Al Jazeera


Reklama