Suđenje Naseru Oriću počinje 26. januara

Naser Orić se brani sa slobode, uz kretanje samo na području Federacije BiH (Anadolija)

Pred Sudom Bosne i Hercegovine 26. januara počet će suđenje ratnom komandantu Armije Bosne i Hercegovine u Srebrenici Naseru Oriću i njegovom saborcu Sabahudinu Muhiću, zbog optužbi za zločine 1992. godine na području Srebrenice i Bratunca, rečeno je na drugoj statusnoj konferenciji u utorak u Sarajevu.

Na prvoj statusnoj konferenciji, održanoj 24. novembra, tužilac Miroslav Janjić najavio je ispitivanje 30 svjedoka, među kojima će biti i jedan zaštićeni, kao i izvođenje 63 materijalna dokaza.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je 9. septembra tri tačke optužnice protiv Orića i Muhića, u kojima se navodi zločin nad ratnim zarobljenicima, odnosno da su 1992. godine u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili tri zarobljenika srpske nacionalnosti – Slobodana Ilića, Milutina Miloševića i Mitra Savića.

Optuženi su 19. oktobra pred Sudom Bosne i Hercegovine negirali krivicu.

Zahtjev Haškom tribunalu

Orićevi branioci su 9. novembra podnijeli podnesak Haškom tribunalu, od kojeg su zatražili da naredi Sudu Bosne i Hercegovine obustavu postupka za ratne zločine u Srebrenici protiv njega jer mu se već u Hagu sudilo za te zločine, nakon čega je 2008. pravosnažno oslobođen krivice.

Tribunal u Hagu je 11. decembra odbio zahtjev Orićeve odbrane za obustavljanje postupka. U obrazloženju odluke je navedeno da je Orić u Hagu oslobođen krivice po komandnoj odgovornosti za ubistvo jedne osobe u policijskoj stanici Srebrenica i šest osoba u zgradi općine, dok mu se trenutno na teret stavlja da je lično ubio jednu osobu u selu Zalazje, kao i da je, s još jednim pripadnikom Armije Bosne i Hercegovine, učestvovao u ubistvima dvije osobe u Bratuncu.

Orić se brani sa slobode, uz ograničeno kretanje – samo na području entiteta Federacija BiH i obavezno sedmično javljanje nadležnim policijskim službama.

On je 26. juna izručen Bosni i Hercegovini iz Švicarske, gdje je uhapšen 10. tog mjeseca prema potjernici Srbije.

Njegovo izručenje iz ekstradicijskog pritvora, u kojem je proveo 14 dana, tražila je Srbija, ali i Bosna i Hercegovina, nakon čega je švicarski sud odlučio u korist Bosne i Hercegovine.

Izvor: Agencije