Kraj životu od kojeg se mutilo u glavi

Piše: Snježana Mulić-Softić

Ramiza Omerović ima 54 godine i preumorna je od putovanja na relaciji Bratunac-Banovići i obratno.

Ona je 1993. protjerana iz Bratunca, pa se sa porodicom nastanila u Banovićima, gdje je ostala punih 14 godina. Vremenom je tamo stekla dokumente bh. entiteta Federacije BiH, te pravo na zdravstvenu zaštitu i boračku penziju, koju je naslijedila od muža koji je poginuo u ratu.

Kada se 2007. vratila u Bratunac morala je tamo prijaviti mjesto boravišta, a to je značilo vađenje nove lične karte, ovaj put iz drugog bh. entiteta – Republike Srpske. To je i uradila, ali su onda nastali problemi.

Sa tom ličnom kartom više nije mogla ostvariti prava koja je imala u Federaciji, a najgore je bilo kad bi se razboljela i morala otići ljekaru.

„U RS-u me, iako sam imala njihovu ličnu, nisu htjeli liječiti, jer sam imala zdravstveno osiguranje u Federaciji, pa bih otišla u Federaciju, odnosno u Banoviće, a oni bi mi, kad bi vidjeli ličnu iz RS-a, rekli da nemaju ništa sa mnom i opet me vratili ovamo“, priča Ramiza.

Život u jednoj državi sa dvije lične karte

Zato je ona mijenjala lične karte. Ali i mjesta svog boravka.

Kad bi morala doktoru, Ramiza bi otišla u Banoviće i predala zahtjev za federalnu ličnu. A to ju  je koštalo, ne samo novca, vremena i živaca već i, kako kaže, straha da joj se, za vrijeme dok čeka da poništenje lične karte iz RS-a i izradu nove – federalne, ne pogorša zdravstveno stanje.

I tek kad bi sve to nekako posložila, bila je spremna otići doktoru. A onda se opet morala vraćati u Bratunac, gdje joj dom.

A tamo su bili izbori i ona sa federalnom ličnom nije mogla glasati, pa je opet poništila federalnu ličnu kartu i izvadila ličnu RS-a. Potom je čekala da se ona izradi u Banjoj Luci…

„Ja vam više ne znam čija sam ni kome pripadam. Tri puta sam za sedam godina poništavala lične karte jednog entiteta i uzimala od drugog. Da vam ne kažem koliko sam puta za tih sedam godina morala zbog penzije, lijeka ili pregleda sjesti u autobus i otputovati u Banoviće, a onda se opet vamo vratiti“, priča Ramiza.

„Svjesna sam da možda tako kršim i zakon, da je to možda i opasno, ali ja drugog izlaza nemam. Meni se u glavi više muti od ovoga, možete misliti u šta mi se život pretvorio“, govori Ramiza.

Međutim, stupanjem na snagu Zakona o pravima povratnika u prijeratno mjesto prebivališta u entitetu Republika Srpska i Brčko Distriktu ove prepreke konačno će biti premoštene.

Ovim zakonom se uređuju uvjeti, način i postupak za ostvarivanje i korištenje prava stečenih na osnovu federalnih zakona i drugih propisa povratnika u Republiku Srpsku i Brčko Distrikt.

Ramiza je čula za ovaj zakon i kaže da prvi put otkako se vratila može da računa na kakav-takav normalan život.

Strah od puste priče

Međutim, Hata Omerović iz sela Lolići kod Bratunca još ne vjeruje u taj zakon. Pa, iako se prije devet godina vratila iz izbjeglištva, kaže da većinu vremena provodi u Federaciji BiH.

„Ja moram biti u Banovićima jer tu primam i muževu penziju. On je poginuo u Srebrenici, a tu mi je i ljekar. Već mi je više od 60 godina i slaba sam. Ne smijem otići u RS, jer tamo se ne mogu liječiti, iako je tamo moja kuća. Ja bih se rado vratila zastalno, ali ne mogu. Kad sam tamo moram se prijaviti i imati dokumente RS-a, a onda ostadoh bez ove ovdje penzije, bez ljekara“, kaže Hata.

Na odgovor da je to sad riješeno zakonom i da će moći sa ličnom kartom iz RS-a ostvariti prava stečena u Federaciji BiH, kaže da se plaši da su to samo puste priče.

„Ma ja bih najsretnija bila da se to uvede, ali se bojim puste priče. Ne smijem se odavdje odjaviti, poništiti ove federalne dokumente, pa da mi sutra kažu da sa ličnom RS-a ne mogu dići penziju ili otići doktoru. Eto, toga se ja bojim, pravo da vam kažem“, kaže Hata.

I načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković žali što je zakon došao malo kasno, ali smatra i to kako, „neće biti kasno ako se radi o nečemu što može promijeniti kurs budućnosti, odnosno kurs budućeg povratka, koji još nije završen“.

Iz Koalicije 1. mart danas je javljeno da su kantoni u FBiH dobili obavezu da u roku od 60 dana posebnim zakonima ili odgovarajućim izmjenama postojećih propisa omoguće trajnu zaštitu prava iz oblasti socijalne pomoći i zaštite porodica s djecom, zdravstvene zaštite i dopunskih prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite.

Također, pozivaju povratnike u Republiku Srpsku, a koji su prijavljeni u Federaciji BiH iz straha od gubitka stečenih prava, da prijave prebivalište tamo gdje žive i gdje su živjeli 1991. godine.

Izvor: Al Jazeera