Hrvatska uvodi porez na kamate od štednje

Iako su potpredsjednici hrvatske Vlade Vesna Pusić i Branko Grčić tvrdili da neće biti novih poreza, hrvatske građane već iduće godine čekaju novi porezni nameti, javljaju hrvatski mediji.

U dokumentu koji je Vlada usvojila i koji će poslati Europskoj komisiji jasno piše da već iduće godine uvode porez na kamate od štednje od čega očekuju najmanje 40 milijuna eura prihoda.

Prema pisanju Večernjeg lista, Vlada uvodi i restrikcije prema kojima se djelomično ukida oslobođenje od plaćanja poreza na reinvestiranu dobit.

Oslobođenje od poreza više se neće priznati za obrtna sredstva, već samo za investicije, a posljedica takve odluke bit će najmanje 66 milijuna eura više u državni proračun već iduće godine.

Iz Vlade obećavaju da je to posljednja porezna izmjena koju planiraju do kraja mandata jer porez na nekretnine planiraju uvesti tek 2016. godine, prenosi Večernji list te dodaje kako je obećano da više neće biti podizanja trošarina na gorivo ili bilo koje druge energente.

Novi porez godinu ranije od najavljenog

Ministar financija Slavko Linić potvrdio je novinarima kako se porez na štednju uvodi 1. siječnja 2015. što je godinu ranije nego što je to bilo najavljivano.

„Na užem kabinetu Vlade donijeli smo odluku o uvođenju poreza na kamate od štednje od 1. siječnja 2015. zato što Europskoj komisiji nismo uspjeli dokazati da je prihod iz drugog stupa mirovinske štednje strukturalna prilagodba, već se to mora bilježiti kao jednokratna uplata u proračun. Jednostavno smo morali učiniti dodatne napore u smanjivanju proračunskog deficita“, objasnio je Linić.

Dodao je i kako porez na štednju imaju i neke druge države u EU, te po njemu „to nije hrvatski specifikum“.

Linić tvrdi da se manji štedni depoziti neće oporezivati, ali nije rekao do kojeg iznosa štednje neće biti poreza. U dokumentu koji je hrvatska Vlada usvojila stoji da će porez na kamatu od štednje iznositi 12 posto.

Nacionalni program reformi

Hrvatska Vlada je prihvatila i Nacionalni program reformi i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2017. godine.

Te je dokumente Hrvatska do kraja travnja dužna poslati Europskoj komisiji na temelju kojih će Komisija izraditi prijedlog preporuka za Hrvatsku, koje potom usvaja i Vijeće EU-a.

Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a Plan konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.

Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije. Njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i „zamrzavanje“ sredstava EU za državu članicu.

Nacionalni program reformi donosi popis reformskih mjera kao odgovor na zaključke Vijeća za ekonomska i financijska pitanja EU-a koje je Hrvatsku upozorilo na rigidno tržište rada, sustav socijalne zaštite koji obeshrabruje sudjelovanje na tržištu rada, loše poslovno okruženje, visoki deficit i dug opće države, nisku učinkovitost pravosuđa i korupciju u javnom sektoru.

Reforme će se, kako je najavio vicepremijer Branko Grčić, poduzimati u četiri ključna područja – javnim financijama, financijskom sektoru, tržištu rada i konkurentnosti.

Smrtna presuda populistima

Očitovanje Europske komisije o kvaliteti predloženih mjera kao i preporuke EK-a očekuju se u lipnju.

Premijer Zoran Milanović ocijenio je da ulaskom u EU, „na očaj demagoga i populista“, instrumenti, politike i programi postaju puno transparentniji te da ono što je danas usvojeno obvezuje i zatvara prostor „svim demagozima i varalicama u politici, a naročito u opoziciji, da pričaju i obećavaju što im pada na pamet“.

„U političkom smislu, to je smrtna presuda populistima i prevarantima i to će oni s vremenom shvatiti“, rekao je Milanović.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO