Hrvatska ima program energetske obnove kuća
Poput svih zemalja članica Europske unije, Hrvatska ima zadatak smanjiti emisiju ugljičnog dioksida i povećati energetsku učinkovitost pa je, nakon subvencija za ekološki prihvatljive automobile, Vlada pokrenula program energetske obnove obiteljskih kuća, koji će dijelom i financirati.
Samo zamjenom prozora i vrata na obiteljskim kućama koje imaju dotrajalu stolariju, čime ulaze u najniži energetski razred, stanari bi plaćali i do 30 posto niže račune za grijanje. Uz dodatno ulaganje, uštede bi se i povećale.
“Ako pristupamo cjelovitoj obnovi, integralnoj, gdje bi se zajedno obnovili i otvori i fasada i dijelovi prema tlu, ušteda je od 80 posto prema više”, ukazuje Kristina Škrtić, energetska certifikatorica, dodajući kako je sve to moguće dobiti uz trošak od 13.000 eura.
Al Jazeerina reporterka Ana Mlinarić javlja kako većina stambenog prostora u Hrvatskoj otpada na kuće, a od toga je 60 posto njih izgrađeno prije 1987. godine kada nisu postojala pravila toplinske izolacije.
“Zato i ne čudi da je prosječan energetski razred stambenog prostora u Hrvatskoj razred E, treći od dna”, dodaje Ana Mlinarić.
Država je energetsku sliku Hrvatske odlučila popraviti, pa građanima daje subvencije za obnovu i za to će u ovoj godini izdvojiti blizu 27,5 miljuna eura, što bi trebalo biti dovoljno za najmanje 2.000 kuća. Novac će osigurati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, država i jedinice lokalne samouprave, a od jeseni program će se financirati i novcem iz EU-a.
Najmanje 700 radnih mjesta
Razliku će, od 20 do 60 posto ukupne vrijednosti investicije, ovisno o stanju objekta, vlastitim novcem ili kreditima financirati sami građani. U obnovu ulazi sve što se energetski može unaprijediti.
“Osim fasade, krova, prozora, dosta su bitni i sustavi grijanja. Još je uvijek dosta grijanja na lož ulje, dosta na drva, i prema tome pretpostavljam da će se dosta njih odlučiti promijeniti i sustav grijanja”, ukazuje Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja.
Program bi trebao pokrenuti i posrnulu proizvodnju poput izrade izolacijskih sustava, koja se u krizi posljednjih nekoliko godina prepolovila.
“Kako program bude tekao, a s obzirom da je to program do 2020. godine, i kako se bude dalje odvijao, siguran sam da će, uz porast obujma posla, postojati potreba za dodatnim radnicima u proizvodnji”, procjenjuje Dorijan Rajković, predsjednik Udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava.
Radnici bi se mogli tražiti i u građevini, proizvodnji prozora, sustava za grijanje… Država se nada da bi samo ove godine posao na energetskoj obnovi moglo dobiti najmanje 700 radnika raznih zanimanja.
Izvor: Al Jazeera