Tenderi – izvor korupcije u Makedoniji

Makedonija elektronskim putem organizira javnu nabavku da bi se izbjeglo namještanje pri izboru kompanije koja dobija posao. Ali za opoziciju, upravo su tenderi jedan od izvora korupcije u društvu.  

Nova zgrada pozorišta u Skoplju izazvala je različite komentare. Dok makedonski zvaničnici na njenu gradnju gledaju kao na doprinos kulturi, opozicija to spori zbog, kako kažu, stalnih promjena cijene gradnje.

„Od osnovnog ugovora od 6,5 miliona eura za gradnju pozorišta, aneksima ste stigli do sume od 39 miliona eura. Aneks na osnovni ugovor dozvoljava povećanje troškova za najviše 30 posto od prvobitno dogovorene sume, a vi ste planirani novac kod gradnje pozorišta povećali za 600 posto, kaže Marijančo Nikolov, zastupnik Socijaldemokratskog saveza.

Ugovori u četiri oka

Vlasti kažu da će nedavno izglasanim izmjenama Zakona o javnim nabavkama pojačati kontrolu ovakvih tendera.

„Cilj izmjena zakona je da se onemoguće zloupotrebe namjernim izostavljanjem nekih građevinskih pozicija u predračunu ponuđača radova kako bi smanjio cijenu cijelog projekta. U prošlosti su namjernu razliku nadomještali aneksima, ali izmjenama zakona predviđene su sankcije za takvog ponuđača“, objašnjava Ljiljana Kuzmanovska, zastupnica stranke VMRO DPMNE.

Problem u transparentnosti trošenja javnog novca su i tenderi koji se dogovaraju bez javnog oglašavanja.

U Makedoniji su protekle godine, bez javnog oglašavanja, potpisani ugovori u vrijednosti 80 miliona eura. To iznosi gotovo devet posto godišnje potrošenog državnog novca na tendere.

Analiza koju su napravile nevladine organizacije pokazuje da vrijednost tzv. ugovora dogovorenih u četiri oka raste iz godine u godinu, kaže reporterka Al Jazeere Milka Smilevska.

Netransparentni postupci

„Riječ je o postupcima koji se svakako trebaju izbjegavati zato što su netransparenti i što omogućavaju direkne pregovore između dobavljača i ponuđača, što svakako povećava rizik od korupcije i stvara mogućnost nekih subjektivnih utjecaja obje strane“, kaže Sabina Fakić iz Centra za građanske komunikacije.

Ali, direktorica Biroa za javne nabavke kaže da su jasno definirani uvjeti kada se mogu dogovarati poslovi bez oglasa u javnosti.

„Vjerujte mi da su subjekti koji koriste ovaj postupak u cjelosti odgovorni za njegovu opravdanost. Kad neki dobavljač treba iskoristiti takav netransparentni postupak, treba osigurati sve dokumente u prilog njegovog korištenja. Zato što su na kraju dana ugovori javni, vidljivi na elektronskom sistemu javnih konkursa i niko ih ne krije“, kaže Mare Bogeva-Micovska, direktorica Biroa za javne nabavke.

U Bosni i Hercegovini čak 49 posto javnih nabavki provedeno je bez objavljivanja javnog poziva. U Srbiji je taj procenat 28 posto, Makedoniji osam, a u Crnoj Gori 3,2 posto – pokazuje istraživanje regionalnih nevladinih organizacija koje se bave pitanjem trošenja javnog novca.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Novi zakon o javnim nabavkama, koji bi do kraja godine trebalo da se usvoji u Skupštini Srbije, spriječit će širenje korupcije zbog koje Srbija godišnje gubi najmanje 600 miliona eura. Opozicija smatra da zakon bez njenog amandmana neće donijeti promjene. Naš gost u studiju u Beogradu bio je Saša Varinac iz Udruženja profesionalaca u javnim […]

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO