Upitni rezultati fiskalizacije u Hrvatskoj

Više od godinu dana je prošlo od uvođenja fiskalizacije u Hrvatskoj, što je mjera kojom je Vlada željela stati na kraj utaji poreza.

Fiskalne kase morali su nabaviti ugostitelji, trgovci i svi iz uslužnih djelatnosti, a oni koji nisu dobili su po džepu.

Ukupno je naplaćeno blizu 1,5 milijuna eura kazni. No, je li uvođenje reda u promet gotovinom napunilo rupu u proračunu?

Dragica iz Podstrane kraj Splita već 48 godina prodaje na zagrebačkoj tržnici Dolac.

Voće i povrće njezina obitelj uzgaja sama, pa kao vlasnica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva po zakonu nije dužna izdati račun.

Samo nekoliko klupa dalje Ahmet važe rajčice, koje kupuje naveliko. Jedan kilogram 78 eurocenti. Kod njega ništa bez računa. Fiskalnu blagajnu ima već šest mjeseci. Kaže da se prije nje bolje radilo.

Dio prodavača posustao

“Vjerujte da smo i prije jedva preživljavali, a sad je još teže. Što da radimo, kada ne možemo drukčije… Vidjet ćemo koliko ćemo još izdržati”, kaže Ahmet.

Dio prodavača je posustao. Najviše njih u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Puli. Iako je cilj bio uvesti red u plaćanje gotovinom, mnogi porez i dalje ne prijavljuju.

“Stara hrvatska praksa je naći makar i najmanju rupu u zakonu, jer se mi i kroz nju provučemo. Preregistrirana je masa tvrtki u OPG-u [obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo]. Nisam primijetio da idu po njivama i kontroliraju što OPG rade i što prodaju”, kaže Niko Pervan, predsjednik Tržnica Hrvatske.

A ideja je bila da se fiskalizacijom zaradi blizu 131 milijun eura godišnje.

“Od prvog dana prošle godine za sve što kupite gotovinom morate dobiti račun. Bilo to na tržnici, kafiću, trgovini… A svaki račun, u prosjeku njih šest milijuna dnevno, automatski se bilježi u Poreznoj upravi. Međutim, koliko se doista novca od fiskalizacije slilo u državni proračun u 2013. godini znat će se tek u drugom mjesecu. Do sada su obrađeni podaci za prvih 10 mjeseci prošle godine. Iako smo ih tražili, Porezna uprava nam ih nije dostavila”, javlja reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić iz Zagreba.

Struka: Dobra mjera, ali…

Na svojim stranicama objavili su tek sporadične rezultate. Primjerice, u listopadu 2013. godine ugostitelji su prijavili dvostruko više prometa u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Trgovci su prodavali 25 posto više nego 2012. godine, a odvjetnici naplatili blizu osam posto više usluga.

Za ekonomistu Ljubu Jurčića fiskalizacija je dobra mjera, ali u vrijeme krize ima suprotan učinak, osim ako se ne pokrenu gospodarstvo i proizvodnja, što hrvatska Vlada, tvrdi, nije učinila.

“Ova pojačana naplata poreza iz sive zone je smanjila završavanje tog novca nakon nekoliko koraka u službenoj zoni i to je bio dodatni element kojim se smanjila potrošnja, a time i proizvodnja. U situaciji stagnacije i pada dohotka ona je još malo utjecala na to da taj dohodak padne”, objašnjava Jurčić.

Da je riječ o hrvatskom primjeru pokazuje proračun za 2013. godinu. U njega se od poreza, usprkos fiskalizaciji i povećanju stope poreza na dodanu vrijednost, slilo gotovo 322 milijuna eura manje nego što je Vlada planirala.

Izvor: Al Jazeera