Hrvatska od ponoći i zvanično u EU

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić doputovao je u nedjelju popodne u Zagreb.

Prije sudjelovanja na svečanostima povodom hrvatskog pristupanja EU-u, Nikolić će se sastati s predstavnicima Srba u Hrvatskoj – zastupnicima u Hrvatskom saboru i čelnim ljudima srpskih institucija i organizacija, javlja Hina.

U ponedjeljak ujutro prisustvovat će radnom doručku predsjednika Ive Josipovića i čelnika svih ostalih zemalja regije.

Ovo je prvi Nikolićev posjet Hrvatskoj otkako je izabran za srbijanskog predsjednika.

U Zagrebu se odvijaju posljednje pripreme za nedjeljnu centralnu proslavu ulaska Hrvatske u Evropsku uniju (EU), kojoj će prisustvovati brojne delegacije stranih državnika, prigodni programi bit će održani tokom dana i u drugim hrvatskim gradovima.

“Prilaz Banskim dvorima i Markovom trgu je zatvoren za pješake. Niko ne može proći. Cijeli Zagreb je pust, ima malo pješaka na ulicama a policija je na svakom koraku. Blokiran je saobraćaj na Trgu bana Jelačića”, izvještava iz Zagreba reporter Al Jazeere Mario Pejović. 

U Hrvatsku od petka stižu brojni strani državnici iz zemalja članica EU-a i zemalja regiona, kojih se na proslavi na zagrebačkom Trgu bana Jelačića očekuje oko 120, zajedno s brojnim domaćim političarima i ličnostima iz javnog života.

Cijelu manifestaciju, od puteva prolaska delegacija do Jelačićevog trga i Gornjeg grada, obezbjeđuje oko 1.000 policajaca iz Zagrebačke i drugih policijskih uprava.

Svečano i u Herceg Novom

U Herceg Novom, koji je geografski najbliži crnogorski grad EU, kao i na obližnjem graničnom prelazu prema Hrvatskoj priprema se svečanost povodom ulaska Hrvatske u EU.

Na graničnom prelazu Karasovići u ponedjeljak u devet sati predviđen je sastanak predstavnika delegacije EU-a u Crnoj Gori, crnogorskog ministarstva inostranih i evropskih poslova, predsjednika opštine Herceg Novi i predstavnika lokalnih vlasti Dubrovnika i Konavla.

Gradonačelnik Herceg Novog uručit će predstavnicima Dubrovnika i Konavala simbolične darove uz čestitke u povodu ulaska u EU.

Svečani program nastvit će se u Herceg Novom, s brojnim sudionicima. Predviđen je i okrugli stol  o utjecaju ulaska Hrvatske u EU na proces evropskih integracija u Crnoj Gori.

Već ranije najavljeno je da će biti oko 700 izvođača, među njima i vrhunski domaći i svjetski izvođači, a ukupni troškovi, koji će biti saopćeni nakon manifestacije, procijenjeni su na oko 740.000 eura.

Zbog dolaska zvaničnika, na snazi je posebna regulacija saobraćaja, kojom će se otežati ili onemogućiti kretanje vozila na trasama kojima se voze delegacije, prije svega od aerodroma do hotela u centru grada i na prostoru Gornjeg grada, gdje je sjedište Vlade i gdje će se okupljati zvaničnici.

Pored Zagreba, prigodne proslava bit će održane i u drugim gradovima, a zajedničko im je da će se u ponoć, kad Hrvatska formalno uđe u EU, izvoditi “Oda radosti”, himna EU-a.

Dug i mukotrpan put

U ponedjeljak će ministri unutrašnjih poslova Hrvatske i Slovenije simbolički predstaviti “one stop” sistem zajedničkih policijskih pregleda putnih dokumenata.

Od 1. jula građani Hrvatske moći će prelaziti granice unutar EU-a s ličnim kartama izdatim nakon 2003. godine i putovati u neke zemlje regiona, kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

Hrvatska je prošla dug i mukotrpan put do ulaska u EU, ali se sve isplatilo jer je postala bolje društvo, otvorila neslućene mogućnosti i dobila priliku potvrditi svoj nacionalni identitet u sklopu velike evropske zajednice, skupni je zaključak brojnih nastupa koje su u subotu na hrvatskim nacionalnim TV stanicama imali najviši hrvatski politički dužnosnici, predsjednici države, Sabora i Vlade – Ivo Josipović, Josip Leko i Zoran Milanović.

Josipović je osobito naglašavao činjenicu da Hrvatska ulaskom u EU dobiva priliku za napredak kakvu do sada nije imala i da cijelo društvo mora raditi na tome da je se iskoristi, da treba iskoristiti svoje komparativne prednosti i postati društvo znanja, koje je danas najveći kapital i koje će, u cilju bolje budućnosti, morati ukalkulirati usmjerenje na nove tehnologije i nova znanja.

Predsjednik države također je uvjeren da Hrvatska ulaskom u EU ni na koji način neće ugroziti vlastiti identitet, već će ga, s obzirom na zemljopisni položaj i tradiciju, samo učvrstiti i svima pokazati, kao što su to učinile i brojne zemlje slične veličine koje su prije ušle u Uniju.

Milanović je rekao kako Hrvatska od 1. jula, koji je “novi radni dan”, mora razmišljati i promicati vlastite interese u EU, u kojoj “svi imaju svoje interese i za njih se bore”.

Promašeni strahovi

“Hrvatska je odradila ono što je morala, ispunila teške kriterije i sada je u EU. Sada se moramo boriti za svoje interese, jer svi koji su tamo imaju neki svoj interes. Vjerujemo u zajedničku stvar, ali imamo svoje interese”, kazao je Milanović.

Također je izjavio kako je vjerovao da će Hrvatska u EU ući prije, 2008. ili 2009. godine, i da joj je Evropa bila cilj još 1990-ih, jer je i predsjedniku Franji Tuđmanu i ondašnjoj vlasti bilo stalo do Evrope, ali to “nije bilo realno, nije bilo moguće”, zbog rata i agresije koje je pretrpjela.

On je rekao kako očekuje da Hrvatska u EU svake godine bilježi “umjeren” rast, koji bi trebao biti dugotrajan, da postane zemlja sa sređenom bilancom, u kojoj se troši manje nego što se prihoduje, koju će prepoznavati kao društvo znanja i turistički raj.
Također je kazao kako Hrvatska neće biti novi ekonomski “bolesnik Europe”, kako stanje u zemlji nije idealno, ali ni katastrofično, te ukazao na činjenicu da Hrvatska nije u eurozoni, zbog čega joj Njemačka (iz koje se čuje najveća zabrinutost) ne može pomoći ni da hoće.

“Hrvatska nije u eurozoni. Dok nismo u euru, da smo zadnji ‘luzeri’, Njemačka nam ni na koji način ne može pomoći”, rekao je Milanović.

Strahove koje šire neki krugovi nazvao je potpuno promašenim.

Za august je najavio konačnu studiju izvedivosti za Pelješki most, koji je za Hrvatsku vrlo važan, a za evropske finansijske razmjere gotovo neznatan, čime će Hrvatska “jednim udarcem ubiti dvije muhe”, jer će, osim važnog infrastrukturnog projekta, ispuniti i statističke uvjete iskorištavanja evropskih fondova.

Usklađivanje zakona i standarda

Glede proslave ulaska u EU, kojem će prisustvovati brojni međunarodni uglednici, ali ne i njemačka kancelarka Angela Merkel, rekao je da svako ima svoje razloge za dolazak, odnosno nedolazak, i da se ne smije zaboraviti da je to, “prije svega, naša proslava”.

Kancelarka Merkel ima svoje unutarnjopolitičke razloge i ni ne zna za slučaj spornog hrvatskog zakona o Evropskom nalogu za hapšenje, ponovo je ustvrdio hrvatski premijer, a na pitanje da prokomentira poruku njemačke kancelarke u kojoj je, uz čestitku Hrvatskoj na ulasku u EU, rekla kako je pred državom još mnogo posla, između ostalog i u borbi protiv korupcije, bio je vrlo jasan i otvoren.

“Što se tiče poruka o korupciji, stvarno mislim da je sada dosta tih mentorskih poruka. Tako bih ja svakome mogao uputiti da se bavi korupcijom – i Češkoj jučer i Njemačkoj, čiji je predsjednik prije godinu dana dao ostavku zbog slučaja zbog kojeg mu se sada sudi”, kazao je Milanović.

Leko na tu je temu rekao da Hrvatska ima svoj pravosudni sistem,koji je kadar osigurati da svi zločini budu procesuirani i adekvatno kažnjeni.

On je iskazao zadovoljstvo činjenicom da je Hrvatska stigla pred sama vrata EU-a, napomenuvši kako je od početka pregovora do 1. jula Hrvatska usklađivala svoje zakone i standarde s EU-om, a “od 1. srpnja sudjeluje u kreiranju tih zakona i pravila”.

Na pitanje o zatvaranju tržišta rada koje su neke zemlje članice EU-a proglasile za hrvatske radnike na inicijalno razdoblje od dvije godine, Leko je podsjetio da nije riječ o “generalnoj rampi”, jer će visokokvalificirane i stručne osobe bez problema moći dobiti posao, ali i iskazao želju da Hrvatska sebe dovede na razinu da sama postane privlačna drugima, jer će u tom slučaju biti prilika ne samo za sve njezine građane, nego i za strane radnike.

Izvor: Al Jazeera i agencije