Bh. mediji za slobodu pristupa informacijama

U Bosni i Hercegovini traju javne konsultacije o Nacrtu izmjena Zakona o slobodi pristupa informacijama.

Izmjene je inicirala Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH.

Zakon nije ni ušao u parlamentarnu proceduru, a organizacije civilnog društva i mediji javno tvrde da predložene izmjene ne unapređuju ovu oblast, već da uvode cenzuru.

“Izabrani dužnosnici u BiH često putuju. Zašto, koliki su im troškovi, dnevnice, u kojim su hotelima odsjeli… Sve se isprva čini nebitnim. Tako bi ih mogao ocijeniti i državni službenik kojem ponuđena  zakonska rješenja daju upravo takvu šansu – da procijeni šta je važno, a šta ne i što će objaviti javnosti a što neće, čak i kada je riječ o trošenju budžetskog novca”, javlja reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović.

U Agenciji za zaštitu ličnih podataka tvrde da je sve to moguće – jer zakon ne predviđa različite životne situacije.

Pravo na privatnost

“Treba vidjeti kad javni interes nadjača nečije pravo na privatnost, a kada je to obrnuto”, kaže direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Petar Kovačević.

Tako bi, recimo, za nekog ministra, jedna informacija u određenoj životnoj situaciji mogla biti od javnog interesa, u drugoj životnoj situaciji, tek narušavanje privatnosti.

“Vi imate svojevrsno ismijavanje javnog interesa kad se objavi imovinski karton državnog ministra koji na pitanje koje auto posjedujete, napiše Golf dvojka, prodat. Na koji se način borimo protiv korupcije i sukoba interesa sa takvim podacima, koji se čine dostupnim javnosti? To je više zabavljanje javnosti nego javni interes”, smatra Kovačević.

U Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) tvrde da bi usvajane novog zakona, značajno otežalo njihov posao, jer bi i najobičniji zahtjev za informacijom mogao naići na prepreku.

“Postavlja se pitanje da li će biti moguće da građani znaju koliko čega su njihovi političari, direktori kupili, dobili, nabavili za vrijeme vršenja mandata”, kaže novinarka CIN-a Mirjana Popović.

Prema novom prijedlogu, informacija koja je u važećem zakonu tretirana kao javno dobro dostupno svima, postaje vlasništvo državnih službenika.

I kako tvrde stručnjaci, princip zaštite privatnosti stavlja ispred prava javnosti da zna.

Mehmed Halilović, pravni savjetnik za medijska pitanja Internewsa, kaže: “Ukoliko bi to bilo usvojeno, pristup informacijama postao bi izuzetak, a neobjavljivanje pravilo. Mislim da je to nonsens i da bi to bio veliki korak unazad”.

Prije svega, zbog mogućih zloupotreba.

“Organizacije civilnog društva i mediji upozoravaju da predložene izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama ustvari predstavljaju uvod u zabranu pristupa informacijama. Zato pozivaju sve građane da učestvuju u javnim konsultacijama koje će trajati do 31. maja”, javila je naša novinarka.

Izvor: Al Jazeera