Bez dogovora bh. političara u Briselu

Zvanični dio sastanka između predstavnika Evropske komisije i političara iz Bosne i Hercegovine, u čijem fokusu je provođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci te mehanizam koordinacije Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom završen je u četvrtak bez uspjeha, javlja iz Brisela reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.

EK će pokrenuti uvođenje sankcija oduzimanjem 47 miliona eura od IPA fondova, javlja naša reporterka.

Agencija Fena nezvanično saznaje da će u narednom periodu EU preuzeti na sebe da razradi koncept provedbe presude u predmetu Sejdić-Finci.

Sastanak u okviru dijaloga je organiziran na inicijativu evropskog komesara za proširenje Štefana Fulea.

Materijal sa sastanka bit će dostupan na internetskoj stranici EK-a tokom popodneva, saopćio je glasnogovornik komesara za proširenje Peter Stano.

Konferencija za novinare, koja je bila najavljena nakon sastanka, u međuvremenu je otkazana, kao i obraćanje komesara Fulea.

Štefan Fule je najavio u četvrtak da će biti pokrenute procedure za smanjenje predviđenog IPA programa za Bosnu i Hercegovinu za 54 posto, odnosno 47 miliona eura.

Procedura se još može stopirati

“Ako se nađe odgovarajuće rješenje u narednih nekoliko dana, procedura se još može stopirati”, naveo je on nakon sastanka s političkim liderima iz Bosne i Hercegovine na kojem nije postignut dogovor o rješavanju pitanja Sejdić-Finci i mehanizmu koordinacije Bosne i Hercegovine s EU-om.

Fule, koji je predsjedavao sastankom, upozorio je da nedostatak rješenja za slučaj Sejdić-Finci blokira pridruženje Bosne i Hercegovine Uniji i otežava opravdanost dodjele IPA fondova.

Predstavljajući zaključke sa sastanka, on je naveo da su se svi glavni politički akteri i lideri na nivou Bosne i Hercegovine i entiteta saglasili da se nastave aktivnosti na evropskom putu, kao i interna debata s ciljem pronalaska rješenja za goruća pitanja.

Istakao je da politički lideri u Bosni i Hercegovini  trebaju bez odlaganja dogovoriti rješenje kako bi se moglo primijeniti za opće izbore 2014. godine.

“Još jedni izbori koji bi predstavljali kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima ozbiljno bi potkopali legitimitet i kredibilitet budućih izabranih tijela”, naveo je Fule.

On je dodao da nijedna od obaveza koje su politički lideri i institucije preuzeli u deklaraciji koju su potpisali 1. oktobra nije ispunjena, iako su se oko njih u principu saglasili.

“Uprkos stalnim obećavanjima političkih lidera da će iznijeti zajednički dogovoreno rješenje, još ništa u tom smislu nije riješeno”, istakao je Fule.

On je napomenuo da je postignut određeni napredak na definiranju mehanizma koordinacije.

Poziv za pregovarački sto

“Nastavak finansiranja u okviru IPA fondova bit će uslovljen uspostavljanjem takvog mehanizma”, naveo je Fule i dodao da je to sada zadatak institucija na svim nivoima vlasti.

On je upozorio da je neprihvatljivo da Bosna i Hercegovina odbacuje dobro uspostavljenu metodologiju usvajanja protokola Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te da će EU i zemlje članice razmotriti kako da odgovore na to.

“Pozivamo Bosnu i Hercegovinu da se vrati za pregovarački sto bez odlaganja, prihvatajući tradicionalni trgovinski pristup”, naveo je Fule u saopćenju.

EK je zatražila od bh. vlasti da riješe ova dva pitanja te je ocijenila da perspektiva članstva zemlje u EU i dalje postoji, prenosi Srna.

Nije bilo realno očekivati, pošto 45 mjeseci nismo uspjeli ništa napraviti, da ćemo za četiri i po dana postići traženi dogovor, izjavio je u četvrtak za Fenu predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini Jakob Finci, jedan od apelanata u Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Prema njegovim riječima, žalosno je što je tako, “ali to je naša realnost”.

Finci: Ostajemo ‘crna rupa’

“Ovim smo sami sebi blokirali evropski put i pitanje je kad ćemo ga odblokirati”, rekao je Finci, dodajući da ne misli da se Evropa samo šalila kada je upućivala sve svoje ultimatume  u cilju realizacije, odnosno provedbe ove odluke.

Dodao je da smatra da “naši lideri nisu ozbiljno shvatili šta znači suspenzija iz Vijeća Evrope”.

“Da li su imali na umu da to znači i prekidanje svih ekonomskih, odnosno finansijskih odnosa s finansijskim institucijama, od kojih, nažalost, poprilično zavisimo ovih dana. Jer, onog časa kad ste suspendirani iz Vijeća Evrope, suspendirani ste i iz saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama, koje jednostavno nisu spremne finansijski pomagati nedemokratske zemlje. A time što su vas suspendirali, vi postajete nedemokratske zemlja”, kazao je Finci.

On je istaknuo da je jedino što se može učiniti sada “da se malo presaberemo”.

“Da sjednemo za sto, da malo zaboravimo svoje lične sujete i opterećenja zato što nismo prihvatili ono što drugi predlažu. Da pokušamo naći rješenje koje će ipak Bosnu i Hercegovinu u ovom 21. vijeku približiti Evropi, a ne udaljiti je od Evrope i ostaviti je kao ‘crnu rupu’ ne samo na Balkanu, nego i u ovom dijelu Evrope, kao jedinu zemlju koja nema nikakve relacije s EU-om, koja nema nikakve perspektive da jednog dana uđe u tu Uniju jednostavno zato što ne može poštivati osnovna ljudska prava, a to je da sve građane svoje zemlje tretira ravnopravno“, rekao je on.

“Ako tako nešto ne možemo uraditi, onda ne možemo ni očekivati da će nas međunarodna zajednica primiti kao ravnopravnog člana u svoje redove. Bez toga ostajemo ‘crna rupa’. Čini se da smo, putem svojih lidera, sami to tražili”, zaključio je Finci.

Nije ponuđeno ništa na papiru

Sastanak lidera sedam bh. političkih stranaka s Fuleom završen je bez konkretnih dogovora, potvrdili su učesnici sastanka u Briselu.

Na razgovorima u Briselu bili su predsjednici Savezna nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, Srpske demokratske stranke Mladen Bosić, Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović, HDZ-a 1990 Martin Raguž, Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić i zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.

Sastanku su prisustvovali i predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda te premijeri entiteta Republika Srpska Željka Cvijanović i Federacije Nermin Nikšić.

Nekim od učesnika nije baš najjasnije šta je predloženo na sastanku u Briselu te je to razlog zašto EK treba izaći s jednim jasnim i preciznim papirom, izjavio je u četvrtak za Fenu Zlatko Lagumdžija.

Pojasnio je da EK “na sto” stavila prijedlog koji je neka vrsta refleksije onoga što oni vide kao neku vrstu rješenja.

“Istina, nije ponuđeno ništa na papiru, ali nam je saopćeno u bilateralnim sastancima, koji su uslijedili nakon zvaničnog dijela sastanka”, kazao je.

Lagumdžija najvažnijim ocjenjuje činjenicu da je u četvrtak jasno rečeno da suština presude mora biti zadovoljena.

Prelomna tačka u procesu

“Rekli smo da hoćemo biti dio rješenja, a ne problema, a rješenje je sve ono što otvara vrata EU-a i uvođenju evropskih vrijednosti u Ustav Bosne i Hercegovine i što samo po sebi pokreće daljnu integraciju Bosne i Hercegovine. Trebamo biti oprezni, rješenja do kojih se dođu moraju biti pravno čista i svjesno definirana s pečatom EU-a, i u pravnom i u političkom smislu, kako bi bio otvoren proces integracije u EU, ali i integracije same Bosne i Hercegovine na način da se vratimo suštini presude i ustavno pozicioniramo mirenje građanskog i nacionalnog”, istakao je.

Tokom sastanka, potvrdio je, bilo je različitih ideja te je uputio zahvalnost Fuleu na trudu koji je uložio i koji će, vjeruje, biti nastavljen u cilju definiranja prijedloga EK-a za rješenje ovog pitanja.

“Vjerujem da je ovo prelomna tačka u procesu nove saradnje i kooperacije među nama, mada su pojedini mediji, pa i učesnici, danas radije akcentirali tačke sukoba i konfrontacije”, naglasio je Lagumdžija.

Kada su u pitanju IPA fondovi, on je podsjetio da nije u pitanju nikakva nova informacija i da se znalo da će biti pokrenut proces za suspenziju fondova ukoliko se ne dođe do rješenja.

“Zaustavljanje provedbe pomoći EU-a kroz određene fondove je još uvijek stvar koja je u toku i ukoliko bude postignut kapitalan dogovor u narednih nekoliko dana, vjerujem da će to biti riješeno”, istakao je.

Smatra da, ukoliko rješenje ne bude postignuto u narednih nekoliko dana, “problem Bosne i Hercegovine neće biti nekoliko fondova, već će se Bosna i Hercegovinanaći u mnogo većim nevoljama”.

Svi scenariji su mogući

“Ukoliko ne bude rješenja, ući ćemo u negativnu spiralu zaustavljanja evropskog puta i konfrontacija unutar zemlje, a što želimo na svaki mogući način spriječiti. Ne želim se pomiriti s tim da su fondovi izgubljeni za nas i vjerujem da će nam oni, u mjeri u kojoj nađemo rješenje, na fleksibilan način biti i dalje pristupačni”, zaključio je Lagumdžija.

Sudeći prema izjavama Dragana Čovića i Fahrudina Radončića, nakon sastanka u Briselu čelnici sedam bh. političkih stranaka nisu puno bliži dogovoru o provedbi presude Sejdić-Finci.

Kako su oni kazali na zajedničkoj konferenciji za novinare u četvrtak u Mostaru, svi scenariji su mogući, od toga da se vrlo brzo dogovori rješenje provedbe presude do vraćanja čitave priče na početak.

“Ono što je  dobro je to što je gospodin Fule izrazio dobru volju da u sljedećih nekoliko dana sroči dokument, prijedlog ili inicijativu, na osnovu onoga što je čuo od svih nas, što bi bio inicijalni dokument prihvatljiv za sve”, rekao je Radončić.

Dodao je kako je u Briselu usmeno predstavljen prijedlog EK-a, koji predstavlja svojevrsni kompromis svih sudionika razgovora o provedbi presude Sejdić-Finci, ali da su predsjednici svih stranaka insistirali na pisanom dokumentu.

Prema Čovićevim riječima, za HDZBiH, onako kako ga je on shvatio, taj prijedlog je prihvatljiv, prenosi Fena.

“Ideja je iznesena samo usmeno, a u raspravi o tako ozbiljnoj temi uvijek postoji stotine sitnih nijansi koje mogu biti problem. Zato smo kazali, dajte da sve to stavimo na papir, da znamo svi jednoznačno o čemu razmišljamo. Ali, barem onako kako sam ja shvatio sadržaj, ima dosta toga što je za HDZBiH prihvatljivo”, rekao je on.

Nije bilo bengalskih tigrova

Radončić je kazao kako je u ovom trenutku važno ne praviti “atmosferu kataklizme”.

“Ako u narednih desetak dana mi to ne provedemo, mi ćemo se kao zemlja sigurno suočiti s određenim sankcijama, koje neće biti trajnog tipa. (…) Pregovori će se nastaviti u drugom kapacitetu, u nekoj drugoj formi, i mislim da građane ne treba plašiti da će nastati katastrofa ako se ovo ne završio u sljedećih deset dana”, dodao je.

Na pitanje novinara da prokomentira izjavu Lagumdžije, koji je kazao da se u Briselu borio za Bosnu i Hercegovinu, Radončić je rekao kako u Briselu nije bilo “nikakvih bengalskih tigrova koji su se borili za Bosnu i Hercegovinu”.

“Sve delegacije koje su bile tamo, i SDA, i SBBBiH, i dva HDZ-a, pa, ako hoćete, i ljudi iz RS-a, vodili su bitku za Bosnu i Hercegovinu. Ovdje se ne radi o tome da neko vodi borbu protiv Bosne i Hercegovine, nego način na koji neko doživljava Bosnu i Hercegovinu i odnose unutar nje. U tom smislu proglašavati sebe šampionom patriotizma je stvar koju skromni i pametni političari ne rade”, kazao je Radončić.

Odgovarajući na isto pitanje, Čović je rekao kako je “još prerano za predizbornu kampanju i pozivanje ljudi na patriotizam i viteške borbe za Bosnu i Hercegovinu”.

Govoreći o mogućim sankcijama EU-a, Vjekoslav Bevanda je izjavio je četvrtak u Mostaru da je inicijalno upitno 47 miliona eura iz predpristupnih fondova, a potencijalno ukupno 140 miliona eura.

Komentirajući razgovore o mehanizmu koordinacije, on je naveo da su se iskristalizirala dva rješenja.

“Jedno je pristup koji su uradili stručnjaci sa svih razina vlasti, a drugim se pokušava unitarizirati Federacija i poništiti nadležnost kantona”, rekao je Bevnada, ističući da nikada neće prihvatiti drugi prijedlog, jer je protuustavan.

Uzalud potrošeno vrijeme

Mi smo dogovor postigli još prošli put, izjavio je Milorad Dodik, misleći pritom na RS, javlja Radio Slobodna Evropa.

“On se odnosio na naše pristajanje da pristupimo izmjenama Ustava, koje bi podrazumijevalo prilagođavanje odluci Sejdić-Finci, što se tiče RS-a, naravno da ostane direktan izbor i da izborna jedinica ostane RS. Ovdje smo potrošili vrijeme na traženje modela za izbore u Federaciji i, nažalost, nije postignut nikakav dogovor u Federaciji”, rekao je on.

“Opšti zaključak je da ostaje još par sati ili dana da partneri u Federaciji dogovore određeni model, obavijeste evropskog komesara, inače u tom postupku će biti određenih mjera prema Bosni i Hercegovini. Komesar Fule je rekao da će automatski zaustaviti 47 miliona eura”, kazao je Dodik.

Sastanak bh. lidera u Briselu nije uspio jer nije postignut zajednički stav oko rješenja koje bi značilo provedbu presude Sejdić-Finci, kao niti oko definiranja mehanizma koordinacije, izjavio je u četvrtak za Fenu potpredsjednik SDAe Šefik Džaferović.

On je rekao da su predstavnici EK-a ponudili model za provedbu presude Sejdić-Finci koji predstavlja refleksiju svih dosadašnjih razgovora bh. lidera.

Blagonaklon odnos EK-a

“To nije njihov model, ali su ga oni iznijeli. Još uvijek nemamo potpuno sve detalje tog modela, ali suština je u tome da se jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine bira iz RS-a, a dva iz Federacije”, istaknuo je.

Džaferović pojašnjava da model predviđa da jedan kandidat iz Federacije koji dobije najveći broj glasova bude izabrani član Predsjedništva, dok se drugi član  također bira sa teritorije cijele Federacije, ali se gleda iz kojih pet kantona je prvi član Predsjedništva dobio najveći broj glasova.

“Tada drugi član treba biti iz druge etničke kategorije ili reda ostalih i većina njegovih glasova treba doći sa teritorije ostalih pet kantona iz kojih nije većinu dobio prvi član Predsjedništva”, kazao je on.

Džaferović dodaje da se time osigurava regionalna zastupljenost, dok se pri tom gledaju glasovi iz cijele Federacije.

Podcrtao je da model još uvijek nije do kraja definiran, niti preciziran, već je ostavljen za dalje razgovore.

On očekuje da razgovori bh. lidera budu nastavljeni u što je moguće skorije vrijeme, kako bi dogovor bio što prije postignut.

“Prema ovom modelu koji su iznijeli predstavnici EK-a postoji blagonaklon odnos i razumijevanje kod svih učesnika. Niko nije odbio taj model, svi su ostavili da ga analiziraju i izvrše simulaciju te sve provjere, što ćemo i mi u stranci uraditi. Ako ćemo suditi po tome, mogli bismo gledati s određenim stepenom optimizma da bi tu stvar u vrlo skoro vrijeme mogli riješiti”, zaključio je Džaferović.

EU će se intenzivnije uključiti

Martin Raguž potvrdio je kako će se EU “intenzivnije uključiti” u slučaj provođenja presude Sejdić-Finci te najavio kako bi se “rješenje trebalo iznaći u nekoliko idućih dana”.

“Potpuno je jasno da više nema odgađanja, a povjerenik Fule, čitav njegov tim i EK ne žele razmišljati ni o čemu drugom već o postignutom dogovoru”, rekao je Raguž, dodavši kako će “oni formulirati jedan okvirni pristup, što je pitanje dana, odnosno sata”.

Na pitanje zbog čega nije došlo do dogovora, Raguž je naveo kako nije bilo spremnosti domaćih lidera da sami dođu do dogovora te ponovio kako se znaju modeli dva HDZ-a, koji su bili, po njegovom mišljenju, prihvatljivi za sve.

“Sada se očito u sve uključuje EU i vjerujem da će sada doći do rješenja”, naglasio je.

Po njemu, rješenje za presudu Sejdić-Finci neće biti nametnuto.

“Oni su upoznati sa svim prijedlozima, njihovim nijansama, duboko su involvirani i prate sve, a njihov način razmišljanja koji su danas istaknuli je dobra osnova da se dođe do rješenja”, zaključio je Raguž.

Usaglašavanje detalja

Treća runda prekinuta je prošle sedmice, kako bi se političkim liderima iz Bosne i Hercegovine dalo vremena da usaglase detalje sporazuma o provođenju odluke u slučaju Sejdić-Finci i o mehanizmu koordinacije.

Presudom Suda u Strasbourgu je određeno da Bosna i Hercegovina uskladi Ustav, kako bi pripadnici ostalih naroda mogli biti birani u Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Ranije ovog mjeseca zastupnici 47 zemalja članica Vijeća Evrope u Strasbourgu odbacili su najavljivane sankcije Bosni i Hercegovini.

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope traži od vlasti i političkih lidera u Bosni i Hercegovini da bez odgađanja izmijene Ustav i izborno zakonodavstvo u skladu s presudom u predmetu Sejdić-Finci.

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope dala je bh. političarima Preporuku kojom se naglašava neophodnost postizanja rješenja u cilju stvarnog napretka ove zemlje do kraja 2013. godine.

Predstavnici RS-a stigli su u Brisel s ranije usaglašenim stavom o provođenju odluke Sejdić-Finci, a politički lideri iz Federacija Bosne i Hercegovine su u srijedu navečer obavili posljednje konsultacije pred sastanak u četvrtak.

Osmosatni susret u Sarajevu u utorak između pet najvećih stranaka u Federaciji – HDZBiH, HDZ 1990, SDP BiH SDA i SBBBBiH – nije završio dogovorom.

Pred odlazak u Brisel Bakir Izetbegović istakao je kako se nada da će dogovor biti postignut.

On je najavio mogućnost da u Briselu bude razmatran i model koji je SDA ranije predložila, a koji, kako je naveo, izlazi u susret svima i svemu, osim sujeti ljudi koji žele biti predlagači.

EU očekuje konačno rješenje

Martin Raguž smatra da je potrebno uložiti sve napore kako bi dogovor bio postignut.

Na prethodnom sastanku u Briselu 1. oktobra stranački čelnici iz Bosne i Hercegovine potpisali su principe za provođenje odluke Sejdić-Finci, u kojima se navodi da će članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine biti birani direktno – jedan član iz RS-a, dva iz Federacije.

Učesnici sastanka dobili su od zvaničnika EU-a 10 dana za postizanje konačnog dogovora.

Dan uoči sastanka u Briselu iz Fuleovog ureda su poručili da od političara iz Bosne i Hercegovine u četvrtak žele čuti konkretna rješenja.

Izvor: Al Jazeera i agencije