Trinaest godina od petooktobarskih događaja

Tokom petooktobarskih nemira povrijeđeno je više od 60 građana, a dvoje je smrtno stradalo (EPA)

Trinaesta je godina od petooktobarskih događaja 2000. godine, kada je, nakon masovnih demonstracija pristalica Demokratske opozicije Srbije, sa vlasti otišao dotadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, podsjeća agencija Tanjug.

Građani su se, na poziv lidera DOS-a, a nakon što je Izborna komisija osporila pobjedu njihovog kandidata Vojislava Koštunice na izborima 24. septembra, počeli okupljati na prostoru ispred Doma Narodne skupštine, i to je potrajalo nekoliko dana.

U međuvremenu su lideri DOS-a, ali i više drugih relevantnih izvora, insistirali na tome da je Koštunica pobijedio već u prvom krugu svog protivkandidata Miloševića, dok je Izborna komisija saopćila da je kandidat DOS-a osvojio 49 posto glasova, zbog čega je najavljen naredni krug glasanja.

Lideri ove stranke su to odbacili, nastavljeni su svakodnevni protesti, a uslijedio je i poziv na generalni štrajk, koji je kulminirao protestom rudara u Kolubari.

Paralelno s predsjedničkim izborima, septembra 2000. godine održani su i izbori za tadašnju Saveznu skupštinu i Skupštinu Vojvodine i na svima je nadmoćno pobijedio DOS.

Protest koji je zatim održan u centru Beograda bio je najmasovniji od početka devedestih godina prošlog stoljeća, mada postoje oprečna tumačenja broja prisutnih.

Kolone ka Beogradu

Između ostalog, u glavni grad Srbije su tog dana, 5. oktobra, došli organizirano i masovno ljudi iz unutrašnjosti države koji su podržavali tadašnji DOS.

Iako je policija nastojala nekako zaustaviti ili omesti kolone koje su se uputile ka prijestonici, sve su blokade na kraju bile probijene.

Masovni upad demonstranata u zdanje tadašnje Savezne skupštine, u više talasa, uslijedio je poslije 15 sati, kada je zauzeta i obližnja policijska stanica u Ulici majke Jevrosime, u kojoj je bilo smješteno odjeljenje Ministarstva unutrašnjih poslova za opštinu Stari grad.

Paralelno je u više naleta došlo do napada na obližnju zgradu Radiotelevizije Srbije, gdje je zapaljeno prizemlje, a požar se proširio i na sprat.

To poslije podne ispred zgrade RTS.a bit će upamćeno i po dolasku bageriste Džoa, koji se pridružio demonstrantima, uletjevši u prizemlje zgrade u Takovskoj i tako postao jedan od simbola 5. oktobra.

Policija je pružila otpor, koji je na kraju slomljen.

Između ostalog, iz pravca Takovske je do platoa između Skupštine i zgrade Televizije i Pošte pristigao i konvoj oklopnih vozila, za koje se kasnije saznalo da su pripadnici Jedinice za specijalne operacije Službe državne bezbednosti, ali oni nisu intervenirali.

Koštuničina zakletva

Milošević se konačno tokom narednog dana obratio javnosti, kada je saopćio da je pretrpio izborni poraz, čemu je prethodio njegov razgovor s Koštunicom.

Koštunica je 7. oktobra 2000. godine položio zakletvu pred poslanicima Savezne skupštine, koji su zasjedali u Sava centru.

Prema podacima koji su zvanično saopćeni, Koštunica je na septembarskim izborima 2000. godine dobio 2.470.304, odnosno 50,24 posto glasova, a Slobodan Milošević 1.826.799, ili 37,15 posto glasova.

Tokom petooktobarskih nemira povrijeđeno je više od 60 građana, a dvoje je smrtno stradalo – Jasmina Jovanović, koja je poginula nakon što je pala pod bager, i Momčilo Stakić, koji je pretrpio srčani udar.

Decembra 2000. godine održani su vanredni republički izbori.

Izvor: Agencije