Novi obiteljski zakon izaziva kontroverze
Novi obiteljski zakon koji se priprema u Hrvatskoj izazvao je brojne kontroverze. Struka tvrdi – stari je trebalo tek malo korigirati, dok resorno ministarstvo predlaže novi.
Novina je da bi djeca trebala dati iskaz sudu u postupku rastave roditelja, zatim pomoć konfliktnim partnerima u rješavanju sukoba, a najveći se naglasak stavlja na zaštitu djeteta. Protivnici ukazuju na to da nove odredbe sa sobom nose niz nelogičnosti.
U mnoštvu papira velik je dio slučajeva iz područja obiteljskog prava. Odvjetnik Hrvoje Jukić godišnje ima oko 60 novih slučajeva u kojima klijenti traže razvod braka. Novi obiteljski zakon koji bi na snagu trebao stupiti s prvim danom iduće godine, kaže, dodatno će zakomplicirati proceduru.
Spornih šest mjeseci
“Pogotovo ako se prihvati odredba da šest mjeseci netko mora biti u bračnoj zajednici i da ne smije iz nje izaći. To je apsurd”, smatra Jukić.
No, ne i za radnu skupinu koja je pripremila novi zakon. Prema njima, upravo je medijacija od 6 mjeseci važna izmjena. Roditeljima koji se ne mogu dogovoriti za skrb daje vremena, uz stručnu pomoć, da donesu plan kako će brinuti za dijete.
“Visoko konfliktni razvodi, porast je ukazao na potrebu donošenja metoda i instrumenata za izvlačenje ljudi sa suda i pokušaj da se mirnim putem riješe sporovi u kojima postoji jako puno emocija”, rekla je Branka Rešetar, voditeljica radne skupine.
Među novostima koje donosi novi obiteljski zakon je, primjerice, da nekretninu u kojoj živi dijete ostavlja mu na korištenje do punoljetnosti. Što znači da roditelj koji je dobio skrb nad djetetom ostaje živjeti u toj nekretnini.
U zakon utrpana sva načela
No, on mora osigurati stambeno pitanje bivšem partneru. Skrb se automatski dodjeljuje jednom roditelju, najčešće majci, osim ako roditelj skrbnik pristane na zajedničko skrbništvo, javlja reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.
Novost je i da će dijete u procesu razvoda braka morati dati iskaz na sudu, a država će mu dodijeliti pravnog zastupnika. Prijedlog ne odobrava dio nevladinih udruga i struke. Smatraju da je zakon nejasan.
“Ovdje su utrpana sva moguća načela koja pravo poznaje. O istoj stvari često imamo tri različita naziva u članku. Prvo se govori o potvrdnom, pa o djelomičnom pa o zabrani, a misli se na istu stvar”, kaže Dubravka Hrabar iz Katedre za obiteljsko pravo.
Konvencije potpisivali, a slabo provodili
U Vladi kažu da se u promjenu moralo ići jer Hrvatska gubi milijune na Europskom sudu za ljudska prava.
“Mi smo velikodušno potpisali brojne konvencije, ali bogami dobar dio njih nismo provodili, zato smo zakon morali izmijeniti u cijelosti, građani iz svojih džepova sve to plaćaju”, rekla je Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih.
Nakon što se pregledaju primjedbe stigle u javnoj raspravi i Zakon doradi, bit će poslan na čitanje u Vladu. Tek nakon procedure u Vladi ide na glasovanje u Sabor.
Izvor: Al Jazeera