Erjavec krivi Hrvatsku oko Ljubljanske banke

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, koji učestvuje u radu Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN) u New Yorku, izrazio je sumnju u vezi s mogućnosti da se pitanje Ljubljanske banke riješi na ekspertnom nivou i hrvatsku stranu okrivio za stalno mijenjanje stavova o tom pitanju.

Prema izvještaju slovenske agencije STA, koji prenose hrvatski mediji, u komentaru na dva sastanka eksperata za pitanje Ljubljanske banke, hrvatskog finansijskog stručnjaka Zdravka Rogića i slovenskog Franceta Arhara, Erjavec je rekao da ima osjećaj da hrvatska strana ne pokazuje mnogo spremnosti da se to pitanje riješi.

“Arhar vrlo korektno obavlja svoj zadatak, ali problem je u stalnoj promjeni stavova hrvatske strane, jer su na prvom sastanku imali jedne stavove, a drugom sasvim različite, pa je tako teško razgovarati”, kazao je Erjavec.

Navodeći da hrvatska ministrica vanjskih i evropskih poslova Vesna Pusić govori da pregovori dobro teku i da je optimistična, Erjavec je rekao da zna šta se dešava i da nije optimist.

Naveo je da on čeka rezultat trećeg sastanka Arhara i Rogića, koji će se ponovo sastati naredne sedmice u Sloveniji.

“Ako ne bude konstruktivnosti onda taj projekt nema mnogo mogućnosti da se njime dođe do obostrano prihvatljivog rješenja”, kazao je Erjavec, dodavši da su se za dijalog interesirali i njegovi strani sagovornici, kojima je rekao da se stvar ne odvija prema očekivanjima Slovenije.

‘Pitanje sukcesije’

Erjavec je ponovo negirao da ga u Briselu prozivaju zbog povezivanja Ljubljanske banke i ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s Evropskom unijom (EU), rekavši da su to pretjerivanja s kojima izlaze mediji u Hrvatskoj, ali i da neki komentari u slovenskim medijima pokazuju da novinari ne poznaju bit problema u vezi s Ljubljanskom bankom i njenim bivšim štedišama u Hrvatskoj.

Ponovio je stavove Slovenije o Ljubljanskoj banci i hrvatskim štedišama, ističući da je to pitanje sukcesije, za šta se sporazumom o sukcesiji od država bivše Jugoslavije najprije obavezala Hrvatska, a sada od toga odustaje.

Zaključio je da Slovenija pitanje tužbi protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima želi riješiti prije nego što njen Parlament ratificira hrvatski pristupni ugovor s EU-om.

Radi se o visokim novčanim iznosima, po nekim ocjenama i do 800 miliona eura, ali Slovenija nikom ništa ne duguje, rekao je Erjavec.

Sve države nastale iz bivše SFRJ, uz izuzetak Hrvatske, pitanje stare devizne štednje rješavale su kao sukcesiono pitanje i po teritorijalnom principu, pristavši da same podmire štediše na svom teritoriju bez obzira gdje je bila centrala Ljubljanske banke.

Vesna Pusić je rekla kako Hrvatska oko Ljubljanske banke ima apsolutno konzistentno stajalište te da ne razumije što se sa Slovenijom dogodilo, javio je iz New Yorka dopisnik Al Jazeere Ivica Puljić.

Pusić: ‘Ispod razine’

Podsjetila je pritom da je ljetos sa slovenskom stranom dogovoreno imenovanje financijskih stručnjaka, to je i učinjeno, pa su Rogić i Arhar već održali dva sastanka, a za idući je tjedan najavljen još jedan sastanak.

“Usred toga, Slovenija i kolega Erjavec odjednom su zaključili da ne žele slušati mišljenje ni vlastitog, ni našeg stručnjaka, nego ultimativno postaviti uvjet da se odustane od bilo kakvih procesa vezanih uz dug Ljubljanske banke. Prema tome, Slovenija je pristala na jedno rješenje, nakon toga odustala od tog rješenja, nakon toga je, usred razgovora, dezavuirala vlastitog pregovarača i ja u ovom trenutku ne razumijem koji je cilj i što se tu želi i to ćemo morati pričekati i vidjeti što se želi”, rekla je Pusić.

Hrvatska ministrica je kazala kako ne može shvatiti ni to smatra li možda Slovenija da je pogriješila u imenovanju svog financijskog stručnjaka, jer se svaka dva tjedna iz Ljubljane čuje drugačije stajalište.

“Mislim da je malo neprimjereno da mi sad tu sjedimo i međusobno se nabacujemo – vi želite, mi želimo – to je malo ispod razine po mom mišljenju”, istaknula je Pusić.

Ona je ponovila kako je Hrvatska spremna rješavati pitanje Ljubljanske banke  te još jednom istaknula stajalište da to i ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora s EU ni na koji način nisu povezana pitanja.

Slovenska strana se očito mora sama sa sobom dogovoriti što želi, zaključila je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Izvor: Al Jazeera i agencije