Spor države i hrvatskih ovršitelja

Zbog političke odluke da 1. jula ne počnu s radom, javni ovršitelji u Hrvatskoj prozvali su resornog ministra za sukob interesa i obmanu javnosti, te podsjetili da je Evropska unija taj projekt finansirala s tri miliona eura.

Marko Lapein se nakon 25 godina advokatskog staža odlučio za novu karijeru: prvog sedmog trebao je postati javni ovršitelj. Danas mu je jasno da se to neće dogoditi, a trenutno ne radi ništa jer mu Odvjetnička komora ne želi dati dozvolu za rad. Da bi postao ovršitelj, uložio je vrijeme i novac, izvještava reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo.

Finansijska ulaganja

“Ja sam bio dužan svoj ured prilagoditi, što je koštalo značajna financijska sredstva – protupožarna vrata, protupožarnu prostoriju, kase, sefove, posebna računala.

Financijsko ulaganje bilo je znatno i ja tražim povrat od države. Jer to nisam imao namjeru kupovati, a morao sam. Tražim nadoknadu štete zbog izgubljene dobiti, jer da sam bio odvjetnik, ja bih i dalje zarađivao, sada ne, a imam i štetu zbog plaćanja suhog pogona svog ureda “, kaže Marko Lapein, javni ovršitelj iz Varaždina.

U sličnoj situaciji je još 67 njegovih kolega koji su prošle godine imenovani javnim ovršiteljima. Njihovo je uvođenje finansirano novcem evropskih fondova, a u osposobljavanje je uloženo blizu tri miliona eura. Danas – nema novca, ali ni javnih ovršitelja. Pomoć zato traže od Brisela.

“Sa zahtjevom da se prekine postupak pristupa Hrvatske Europskoj uniji, odnosno poništavanje posljednjeg ugovora, jer se Hrvatska obvezala na javne ovršitelje u Poglavlju 23. što je i potpisano”, kaže Lapein. 

A Brisel je već reagirao, početkom prošlog mjeseca kada je dobivena prva opomena. 

Evropska komisija je upozorila na obavezu Hrvatske da se konsultira prije donošenja novih izmjena postojećih zakonskih i podzakonskih akata iz Poglavlja 23.

No, novi ministar pravosuđa ustrajan je u svojoj namjeri, a tvrdi da se od ovršitelja odustaje jer bi poskupjeli i produžili trošak ovrha.

U Udruzi ovršitelja to odbacuju, a kao primjer navode da bi za dug od 133 eura za mobitele, trošak suda bio 350, a javnog ovršitelja 324 eura. Što su iznosi viši, kažu, veće bi bile i razlike u troškovima.

Prozivanje ministra

“Vlada bi po Ustavu i zakonima trebala brinuti za opći državni interes, a to je u ovom slučaju uvođenje službe javnih ovršitelja, jer je jeftinija učinkovitija i brža “, smatra Vedran Vidmar, javni ovršitelj. 

Ministra su prozivali i zbog sukoba interesa.  

“Prema našim saznanjima njegov se ured bavi većim brojem ovršnih predmeta i on bi odlukom o javnim ovršiteljima sam sebi ukinuo određen dio poslovanja”, tvrdi Lapein.

„Od ministra pravosuđa – danas ni traga. Na pozive nije odgovarao. No, morat će, pogotovo ako se Brisel otvoreno suprostavi odustajanju od javnih ovršitelja”, izvještava Čorkalo. 

Izvor: Al Jazeera